'Na sudu tvrde da ovdje nije bilo rata'

Banjalučki biskup Franjo Komarica u razgovoru za novinsku agenciju Fena nedostatak političke volje označava kao glavni uzrok slabim rezultatima procesa povratka Hrvata u prijeratna mjesta življenja:

„Nažalost, objektivno gledajući, u ovih 16 dramatičnih godina, kada su u pitanju katolici u Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, moramo reći da nije bilo političke volje da se vrate ali je, dobro znam, bilo političke volje da se ne vrate. I od domaćih i međunarodnih političara. I to boli, jer smo svjedoci jednog brutalnog gaženja čovjeka u njegovom dostojanstvu, njegovih temeljih prava, među kojima je i pravo na rodno mjesto.

Komarica s gorčinom konstatuje da je "ovdje pogažen čovjek" .

Hrvatski političari zakazali

„Što za druge vrijedi, izgleda da ne vrijedi za naše ljude ovdje“, ocjenjuje banjalučki biskup i ukazuje na naivno vjerovanje izbjegličke populacije da će to uraditi država i političari.

„Političari iz reda hrvatskog naroda u BiH su strašno zakazali, ali i u susjednoj Hrvatskoj, kada je u pitanju neupitno pravo prognanih na svoje rodno mjesto“, naglašava monsinjor.

Po evidencijama kojim raspolaže Katolička crkva, u BiH ima oko 440.000 Hrvata, dok je prije rata taj broj bio oko 820.000. Na prostoru današnje Republike Srpske prije rata bilo je 220.000 Hrvata, a danas je oko 11.500, što je, kako je naglasio, više nego zabrinjavajuće, ali, politika, i domaća, i međunarodna, i susjednih zemlja rezultirala je da je ovakvo stanje na terenu

Pored nezaposlenosti i teške ekonomske situacije koja predstavlja problem održivom povratku, banjalučki biskup podsjeća da se na prostor njegove biskupije vratilo svega nekoliko procenata od onih koji su svojevremeno morali napustiti svoje domove, ali da želje za povratak ima, čemu nadu daje i najavljena međunarodna donatorska konferencija 24. aprila u Sarajevu.

Ipak prognanici se suočavaju s problemima da su im zatvorena vrata za povratak i to od pravosudnih instanci koje odlučuju o povratu njihove imovine:

„Na sudu ti ljudi moraju da traže da se poništi ugovor koji su oni bili prisiljeni potpisati tokom rata. A sada na sudu tvrde da ovdje uopće nije bilo rata i da ih niko nije dirao. Tako ugovori ostaju na snazi. Dobro znamo da situacija nije bila takva. I meni je govoreno tokom rata, da su to fiktivni ugovori, kako bi se ljudi sklonili, da spasu živote. I sada, kada se ti ljudi žele vratiti, od toga nema ništa.“
 
Zakon jačega

„Strani faktor je pustio da u BiH vlada zakon jačega, nagrađivani su oni koji su drski i bezočni, a nije se vodilo računa o žrtvama rata, što je nedopustivo i predstavlja poraz ove generacije političara, državnika i svih uticajnih ljudi“

I pored smanjenih budžetskih sredstava za rješavanje izbjegličkih problema, monsinjor Komarica kaže za Fenu da bi se i to moglo poboljšati kada bi se domaći političari više angažirali.

„I Hrvatska bi tu mogla 'priskočiti' u pomoć, ne samo Hrvatima nego cijeloj Bosni i Hercegovini kada je u pitanju pomoć iz pretpristupnih fondova. Umjesto da, zajedničkim snagama, vlasti u obje zemlje uradi više na otvaranju radnih mjesta i obnavljanju kuća, na tome se dovoljno ne radi, smatra Komarica i to uzima kao dokaz da nema strategije i političke volje.“

Obećana je i pomoć od Vlade RS-a, bar da se započne gradnja župne crkve u Bosanskoj/Kozarskoj Dubici, a neobnovljene su i crkve u Bosanskoj Kostajnici, Bosanskom/Novom Gradu, Mrkonjić- Gradu...

„Neki objekti su u fazi gradnje, ali nama je važnije da se prvo obnove domovi Hrvata koji se vraćaju, a za to vrijeme bogomolje mogu biti i privremene - a obnovit će se nakon što se prognani usele u kuće“, kaže monsinjor Komarica u razgovoru za agenciju Fena.

Još nije vraćeno oduzeto

Ranije oduzeta imovina Katoličke crkve još nije vraćena, a da oni s njom raspolažu moglo bi se, naglašava biskup, pomoći socijalno ugroženim. „Obećavaju nam godinama, ali očito da za to nema prave političke volje. Ponovo sam molio i predsjednika RS-a Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine Igora Radojičića, potpredsjednika Vlade Antona Kasipovića."

Komarica se nada da će Katolički školski centar biti uključen u budžetsko finansiranje, jer bi tim novcem mogli realizirati plan da se uvede još jedna smjena. Nažalost, to je jedina gimnazija u RS-u koja nema tu pomoć, iako nije vjerska škola i nastavu pohađaju đaci svih nacionalnosti.