Mostar: 24. godine od barbarskog rušenja Starog mosta

Radiosarajevo.ba
Mostar: 24. godine od barbarskog rušenja Starog mosta
Sutra, 9. novembra, navršava se 24. godina od kada je srušen Stari most u Mostaru, remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu, prenosi bh. informativni servis INS.

Stari most djelo je turskog neimara Hajrudina, a sagrađen je u vremenu između 1557. i 1566. godine. Most je obnovljen i svečano otvoren 24. jula 2004. godine, a nakon toga je uvršten na listu zaštićenih spomenika kulture UNESCO-a.

Vrhunac mržnje

“U jeku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim građanima, posebno Bošnjacima, 9. novembra 1993. godine, u 10.16 sati, ispoljen je vrhunac mržnje, zločina, nečovječnosti, ispaljen je projektil u tanku zakletvu poslije Holokausta, nikada više, usmrćen je Stari most.

Toliko boli, poniženja, stradanja, uništavanja i ubijanja, nad mostarskim i bosanskohercegovačkim nebom. Srušen je bosanskohercegovački dragulj svijetske kulturne baštine, srušen je čitav jedan svijet i ljudi sa njim“, saopćeno je iz Instituta za istraživanje genocida iz Kanade (IGC).

Rušenje Starog mosta je, navode, najteži urbicid 20. stoljeća.

“Ali nije srušen prkos bosanskohercegovačkih ljudi, žena, djece u njihovom otporu agresiji i genocidu. Svijet se još dugo mislio da li da zaustavi agresore na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Dok se svijet mislio, autor zločina urbicida ‘general bojnik’ Slobodan Praljak, komandant formacija takozvanog Hrvatskog vijeća odbrane je srušio simbol Ideje Bosne i bosanskog duha, simbol priznavanja, poštovanja, prihvatanja drugog i drugačijeg. Pucanj u Stari most je pucanj u srce cijelog demokratskog, savremenog čovječanstva, pucanj u ideju Bosne i bosanski duh, pucanj u čovjeka i civilizaciju koji su se pobjedom nad fašizmom, poslije Holokausta zavjetovali nikad više“.

Tokom agresije i genocida u Republici Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine, Stari most je prvo djelomično oštećen od strane srpskih vojnih i paravojnih snaga.

Dan ranije, 8. novembra 1993. Hrvatsko vijeće odbrane je započeo sa kampanjom rušenja Starog mosta ispaljujući na desetine projektila u luk i kule Starog mosta, što je okončano 9. novembra 1993., njegovim konačnim rušenjem.

Za rušenje Starog mosta devetog novembra 1993., pred Međunarodnim krivičnim tribnalom za područije bivše Jugoslavije u Hagu optuženi su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Čorić i Berislav Pušić. U njihovoj optužnici se navodi "da su snage Herceg Bosne, Hrvatskog vijeća odbrane tokom opsade istočnog Mostara namjerno uništile ili teško oštetile mnoge vjerske objekte, te da su u novembru 1993. godine uništile i Stari most, građevinu od međunarodnog značaja".

Simbol Ideje Bosne

„Institut za istraživanje genocida, Kanada još jednom podsjeća svijetsku javnost da je rušenja Starog mosta barbarski čin koji je probudilo zatomljenu savjest čovjeka, civilizacije i svijeta. To je čin koji svjedoći agresiju Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu. To je barbarski čin urbicida koji govori o sramnoj želji i animalnoj mašti da sruši Ideju Bosne i bosanski duh. Za 427 godina, koliko je odolijevao vremenu, ovaj most izuzetne arhitektonske ljepote, ali i graditeljskog umijeća, postao je bosanskohercegovčki, evropski i svijetski simbol povezivanja drugog i drugačijeg, simbol Ideje Bosne i bosanskog duha, izazivajući zanimanje pjesnika, slikara, putopisaca, turista iz cijelog svijeta, ali i modernih graditelja, koji su Hajrudinovim rješenjima, s obzirom na vrijeme podizanja, 1566. godine, bili naprosto impresionirani“, naveli su iz IGC.

Bojovnici takozvane Herceg Bosne, dodaje se u saopćenju IGC, barbarskim činom urbicida, kao dijela udruženog zločinačkog poduhvata su nanijeli neizmjernu štetu, Mostaru, Bosni i Hercegovini, Evropi, svijetu, ali prije svega samoj Hrvatskoj.

„Ubijen nad vodom, otvorivši puno rana, zloslutnosti i gorčine, kada je grad je zanijemio, Stari most je preživio u ljudima. Obnovljen 2004. godine, kada je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Onaj ko može srušiti takvu arhitektonsku ljepotu i svijetski ukras pred čijom ljepotom i monumentalnošću čovjek, ali samo čovjek, postaje dobar i miroljubiv, taj rušitelj ne može pripadati čovjeku i civilizaciji. On pripada barbarima, neljudima, zločincima. Podsjećaju da gradske vlasti Mostara službeno obilježavaju samo godišnjicu obnove Starog mosta.

Institut za istraživanje genocida Kanada traži da se i ovaj datum treba službeno obilježavati kako se taj događaj ne bi zaboravio i nikada više nikome ponovio.

Iako je prošlo 13 godina od obnove Starog mosta, to nije popravilo sliku Mostara koji je i danas duboko nacionalno i politički podijeljen. Ako onaj pravedni dio svijeta zbilja misli na nepodijeljenu Bosnu i Hercegovinu, onda Mostar mora biti podržan u njegovoj cjelovitosti i demokratskom uređenju, bez majorizacije bilo kojeg naroda. Institut za istraživanje genocida Kanada će nastaviti raditi za interes jedinstvenog Mostara i njegovih građana“, istakli su u Institutu.

Povampirenje tzv. Herceg-Bosne

Upozorili su, na kraju, da „povampirenje takozvane Herceg-Bosne, u matici i dijaspori, neposredno prije donošenja drugostepene presude u slučaju Jadranko Prlić i drugi nije samo štetno po državu Bosnu i Hercegovinu, već i posebno za bosanske Hrvate koji imaju jedinu perspektivu u svojoj državi Bosni i Hercegovini“.

„Pozivamo bosanske Hrvate da se organizovanu suprostave povampirenju takozvane Herceg -Bosne i podjele Bosne i Hercegovine. Suprostavite se fašističkim vrijednostima u ime kojih je srušen Stari most, a koje su još i danas neodvojivi dio identiteta i ideologije Hrvatske Demokratske Zajednice. Tako ćete dati najbolji doprinos jačanju vaše jedine domovine, Bosne i Hercegovine. Pozivamo političke lidere države Bosne i Hercegovine da upotrebom svih demokratskih sredstava odmah zaustave povampirenje takozvane Herceg-Bosne, posebno u dijaspori. To antibosanskohercegovačko djelovanje je prijetnja bosanskohercegovačkoj državnosti, nezavisnosti, suverenosti i političkom subjektivitetu. Takozvane Herceg-Bosne i entiteta Republike Srpske biće onoliko koliko joj to dozvoli bosanskohercegovački politički establišment, koji mora shvatiti da se mora organizovano suprostaviti podjeli bosanskohercegovačke zemlje, države i društva. Ne može se neistinama djelovati protiv države Bosne i Hercegovine“, zaključeno je u saopćenju.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak