Mladi ne cijene izvinjenja, to su za njih prazne riječi

Za mlade ljude u našoj zemlji izvinjenja nisu bitna i smatraju da se njima ne može nadoknaditi šteta. Više vjeruju konkretnim reparacijama i odštetama, i ne cijene iskazivanje emocija pri izvinjenju. Rezultati su to istraživanja koje je prove Balkanski institut za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja pri Univerzitetu Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST).

Ovakvi zaključci postavljeni su nakon četiri studije, a trenutno se u Sarajevu radi isto ovakvo istraživanje.

Bez direktnog iskustva rata

U istraživanje je uključena srednjoškolska populacija jer se, navodi, ne želi uključiti bilo koja dobna skupina koja bi na neki način mogla imati direktnog iskustva s ratom, kaže za Fenu dr. Sabina Čehajić-Clancy, direktorica Balkanskog instituta za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja.

„Ispitujemo mlade ljude od 16 do 21 godinu zato što nas interesuju isključivo direktni tj. čisti efekti manipulacija, kao što su izvinjenje i reparacija“, objašnjava Čehajić-Clancy.

Također, ovo istraživanje je interesantno s još jednog aspekta, jer će kako naglašava povezati filmsku umjetnost i nauku.

„Dakle, koristimo se filmom kao eksperimentalnom manipulacijom. Uz finansiranje Fonda Otvoreno društvo - Soroš, švajcarske ambasade i uz podršku producentske kuće Pro.ba uspjeli smo napraviti film „Unutra“, koji je režirao Namil Kabil. Film je napravljen isključivo za potrebu ovog istraživanja“, rekla je direktorica Instituta.

Studija do ljeta

U okviru filma su, ističe, izvršene manipulacije tipa „Da li predstavnica jedne skupine nudi izvinjenje ili ne i šta ona osjeća pri tome, da li se osjeća krivom ili ne ili pak ne osjeća ništa?“.

Na taj način su se manipulirale različite emocionalne i druge reakcije, koje se trenutno prikazuju srednjoškolcima u Sarajevu.

Pomoću toga se, kaže, mjeri njihova rekacija na ono što su vidjeli odnosno čuli.

Studija o efektima reparacije, izvinjenja i kolektivnih emocija na oprost i pomirenje trebala bi biti završena do ljeta, kada će se objaviti publikacija.

Cijene se konkretni potezi

Balkanski institut do sada je uradio četiri studije, u okviru kojih je ispitano oko pet stotina srednjoškolaca.

Rezultati studija pokazali su da ispitanici ne preferiraju izvinjenja niti bilo koju emociju što je u suprotnosti s početnim hipotezama.

„Više preferiraju priznanje i reparacije, ali istovremeno ne žele čuti nikakvu emociju, iako ona može biti moralnog karaktera. Znači u ovom trenutku bilo koji oblik emocije, pa čak i stid ne žele da čuju. Preferiraju potpuno bezemotivne reakcije, odnosno čisto priznanje bez izvinjenja“, istakla je Čehajić-Clancy.

Ipak ono što bh. srednjoškolci uvažavaju jesu konkretne odštete tipa povratka izbjeglica kućama, zatim da se daju afirmativne akcije kao što su povlastice pri zaposlenju, pri besplatnom zdravstvenom osiguranju, školovanju i slično.

„Prema tome, izvinjenja su im prazne riječi i kod njih„ne piju vode“. Bolje reaguju na „suho“ priznanje, nego na priznanje koje prati stid“, objasnila je.

Iz tog razloga su u planu još dvije studije, jer članovi Instituta žele saznati zašto srednjoškolci preferiraju neemotivnu reakciju naspram stida?