Ministar Vesko Drljača za Radiosarajevo.ba: A šta je s radom na crno?

Odluka o imenovanju novih ministara u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u oktobru je većinom glasova podržana na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Tom prilikom je Vesko Drljača imenovan za ministra za rad i socijalnu politiku, a ujedno obavlja i dužnost zamjenika premijera Federacije.

Razgovarali smo s ministrom Drljačom o prioritetima njegovog rada na čelu Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku.

Razgovarala: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Na temelju ustavnih nadležnosti, međunarodnih obaveza BiH i Federacije BiH, plan je reformski djelovati na područjima socijalne zaštite, oblasti tržišta rada, oblasti invalidnosti i oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja kako bi realizacijom planiranih aktivnosti mogli ostvariti prioritete iz Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu.

"Ovo se odnosi na donošenje brojnih zakona i podzakonskih akata, strateških dokumenata, što uključuje uspostavljanje minimuma socijalnih standarda iz oblasti socijalne zaštite, izjednačavanje i dostupnost osnovnih prava iz oblasti zaštite obitelji i djece i donošenje Strategije iz oblasti invalidnosti za period 2016-2020, a koja će se temeljiti na Strategiji invalidnosti Vijeća Europe 2106-2020.

U oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja očekujemo početkom 2016. godine donošenje novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Taj novi zakon treba donijeti i novi način obračuna penzijskog osnova kroz bodovni sistem, te redovno i transparentno usklađivanje penzija umjesto sadašnjeg sistema koeficijenta. 

U oblasti rada i zapošljavanja radit ćemo na izradi Zakona o izmjenama i dopunama i Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakona o štrajku, Zakona o sigurnosti i zdravlju na radu, Zakonu o mirnom rješavanju radnih sporova, te se nadamo kako ćemo uz već usvojeni Zakon o radu, u velikoj mjeri, pridonijeti u realizaciji Reformske agende za BiH i Federaciju BiH", kazao nam je ministar Drljača.

Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku osigurava redovitu isplatu naknade za osobe s invaliditetom i civilne žrtve rata koje im po zakonu pripadaju. 

"Mi vodimo brigu za oko 42.000 osoba s invaliditetom – neratnih invalida i oko 10.500 civilnih žrtava rata i u tome dijelu nema osobitih problema. Isplate su sigurne i redovite. Ono na čemu, kao društvo, moramo još raditi, svako u svome resoru, jeste nastojanje da se osobe s invaliditetom što potpunije integriraju u sve tokove života i da im omogućimo što aktivniju ulogu u društvu. 

Tu prije svega mislim na poticajno zapošljavanje, ali i inkluzivno školstvo, pristupačno građenje, odgovarajuću zdravstvenu zaštitu... Dakle, svi imamo obaveze prema osobama s invaliditetom, a ne kao do sada gdje smo sve njihove potrebe pokušali zadovoljiti pravima iz oblasti socijalne zaštite. To je zastarjeli model i potrebno ga je mijenjati kroz razvijanje raznih servisa podrške, a naročito kroz dosljednu primjenu i poštivanje Konvencija koje se odnose na prava osoba s invaliditetom", dodao je Drljača.

Federalni zavod za zapošljavanje, u saradnji s kantonalnim službama za zapošljavanje, realizira mjere aktivne politike zapošljavanja kroz programe prilagođene potrebama tržišta rada. Redovno se provode mjere koji su isključivo usmjerene na nezaposlene mlade osobe. 

A te se mjere posebno odnose na programe sufinansiranja zapošljavanja mladih bez radnog iskustva, programe sufinansiranja samozapošljavanja i programe obuke za aktivno traženje posla. Osnovni cilj programa sufinansiranja zapošljavanja je stjecanje radnog iskustva i povećanje kompetentnosti mladih radi njihove veće konkurentnosti na tržištu rada i stvaranja kontakta s privredom.

"Značajno je spomenuti da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, s ciljem povećanja stope zaposlenosti mladih osoba, na sjednici održanoj trećeg decembra 2015. godine, donijela Uredbu o poticanju zapošljavanja. Ova uredba dio je Reformske agende u okviru tržišta rada, odnosno poticanja zapošljavanja. Tom Uredbom između ostalog je uređen postupak za ostvarivanje prava na subvencioniranje poslodavaca za slučaj zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, kao i ostvarivanja prava na subvencioniranje osoba koje se same zapošljavaju. Postupak za dodjelu subvencija provodit će se na osnovu javnog poziva koji objavljuje Federalni zavod za zapošljavanje. 

Planirano je da za ovu namjenu iz Budžeta Federacije BiH bude izdvojeno 20 miliona KM u 2015. godini, te 50 miliona KM u 2016. godini. Također, određeni projekti zapošljavanja se realiziraju putem Fonda za profesionalnu rehabilitaciji i zapošljavanje osoba s invaliditetom", izjavio je ministar.

A šta je s radom na crno?

Kao institucija zadužena za normativno uređenje radno-pravnih odnosa, Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku je u proteklom periodu poduzimalo aktivnosti koje su bile su usmjerene na otklanjanje zakonskih prepreka u cilju borbe protiv rada na crno. U augustu tekuće godine donesen je novi Zakon o radu kojim su predviđene nove odredbe koje bi trebale pomoći rješavanju problema rada na crno. Tim Zakonom propisano je da poslodavac nakon zaključivanja ugovora o radu dužan prijaviti radnika na obavezna osiguranja u skladu sa zakonom. Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora o radu, odnosno početka rada, kao i svaku promjenu osiguranja koja se tiče radnika. 

"Novim Zakonom o radu nije više predviđena mogućnost zaključivanja usmenog ugovora o radu ili uručivanja pisane izjave radniku, nego se ugovor o radu zaključuje isključivo u pisanoj formi. Također, s ciljem sprječavanja manipulacija s neprijavljenim radnicima, predviđena je nova odredba kojom je poslodavcu stavljeno u obavezu da vodi svakodnevnu evidenciju o radnicima i drugim osobama angažiranim na radu, a koja mora sadržavati podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu. Poslodavac je dužan inspektoru na njegov zahtjev predočiti te evidencije. Novim odredbama su novčane kazne za prekršaje u vezi s neprijavljivanjem radnika posebno izdvojene i povećane. Novina je i da se sada kažnjava i osoba koja je zatečena na radu bez zaključenog ugovora o radu.

Akcije suzbijanja rada na crno na terenu su u nadležnosti inspekcijskih organa. Federalni odnosno kantonalni inspektori rada, u skladu s godišnjim programima i mjesečnim planovima rada obavljanja inspekcijskog nadzora, poduzimaju aktivnosti u pogledu kontrole i sprječavanja rada “na crno” u svim djelatnostima. Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, u svakom konkretnom slučaju u kojem se utvrdi nezakonitost u radno-pravnom statusu zaposlenika, odnosno rad na crno, inspektori izriču propisane novčane kazne, uz eventualno donošenje upravnih mjera za otklanjanje konstatiranih nedostataka. 

Također, po izvršenim nadzorima prilikom kojih se evidentira postojanje rada na crno, obavještavaju se službe za posredovanje u zapošljavanju da bi se iste osobe u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Službene novine Federacije BiH“ broj 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08), brisale s evidencije, kao i nadležne službe za poslove sa strancima kada se radi o stranim državljanima koji su na području Federacije BiH radno angažirani bez radne dozvole", ispričao nam je ministar.

A koliko ljudi je pod skrbi ovog ministarstva? Koliki su to iznosi i prema kojim kategorijama? 

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obrađuje i obavlja pripremu isplate prava koja zakonski pripadaju osobama s invaliditetom (oko 42.000) i civilnih žrtava rata (oko 10.500). Ukupno se na godišnjoj razini za ove dvije kategorije korisnika izdvoji približno 160.000.000 KM, od toga 131.000.000 KM za prava osoba s invaliditetom – neratni invalidi i 28.000.000 KM za civilne žrtve rata. 

"U Federaciji BiH, kroz zakone koji reguliraju prava skupina osoba s invaliditetom prisutna je diskriminacija, ovisno od toga na koji je način stečen invaliditet i iz koje socijalne grupe osobe dolaze. Jedan od prioriteta je uklanjanje svih oblika diskriminacije po osnovu invaliditeta i na to ćemo ubuduće obratiti pažnju", pojasnio je naš sagovornik.

Federalnog ministra smo upitali i hoće li biti novih povećanja penzija i može li se osigurati veći rast onih najnižih penzija, čiji su korisnici najmanje osjetili povećanje. Također, zanimalo nas je na koji način će biti uređeno pitanje porodiljskih naknada?

"Novim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju se nastoji prevazići situacija koja penzionere, kao ranjivu kategoriju stanovništva, dovodi u nepovoljan položaj, čime bi se ostvarila i funkcija društvene zaštite ove populacije. Naime, predviđeno je da se novim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju da mogućnost Vladi Federacije BiH da donese odluku kojom će utvrditi povećanje iznosa najniže penzije u procentu većem od procenta porasta troškova života. Donošenje ovakve vrste odluke zavisi od ekonomsko-socijalne situacije u Federaciji BiH.

Pitanje porodiljskih naknada odnosi se na oblast zaštite obitelji s djecom i shodno tome u planu je da se uredi donošenjem zasebnog propisa – Zakona o zaštiti obitelji s djecom u Federaciji BiH. 

Trenutno je u toku izrada Javne politike zaštite obitelji s djecom u Federaciji BiH, te je sačinjena Analiza fiskalnih, ekonomskih i socijalnih učinaka mogućih opcija u oblasti zaštite obitelji s djecom s ponuđenim izvorima financiranja prava. Planira se provođenje konsultacija s kantonalnim i federalnim organima u vezi s ponuđenim fiskalnim i ekonomskim rješenjima", rekao nam je za kraj ministar Vesko Drljača.