Miletić: Inzko mora ispuniti obećanje građanima i zabraniti negiranje genocida

Nakon što su na sjednici održanoj prošle sedmice delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odbili izmjene i dopune Krivičnog zakona, kojim se predviđaju zabrana i kažnjavanje negiranja genocida, samostalni delegat Zlatko Miletić, jedan od predlagača, uz Denisa Bećirovića, kaže u razgovoru da Radiosarajevo.ba da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valenzin Inzko mora ispuniti obećanje dato građanima i nametnuti ovaj zakon.

Piše: Faruk Vele

"Visoki predstavnik kritizira pozicije ove ili one vrste, ali suštinski, već godinama, nije uradio ništa! Mislim da je krajnje vrijeme, a da je ovo dobar povod, obzirom da je u nekoliko navrata obećavao građanima Bosne i Hercegovine da će nešto učiniti, a opet, s druge strane, imajući u vidu činjenicu da očigledno Parlamentarna skupština BiH samostalno ne može donijeti ovakvu vrstu promjene, izmjena i dopuna KZ BiH, da on, u skladu s ovlastima koje ima po Aneksu 10 Daytonskog sporazuma, treba iskoristiti svoje pravo i nametnuti ove minimalne korekcije zakona. Suštinski potrebno je izmijeniti samo dva člana, i u ta dva člana da se izmijene četiri stava", pojašnjava Miletić za Radiosarajevo.ba.

Zločinci nisu heroji

Podsjeća da je Dom naroda i na 4. sjednici, u januaru 2020. godine, odbio usvojiti navedene izmjene. Učinili su to ponovo, i na sjednici 8. aprila.

"Očigledno iz političkih ili nekih njima znanih razloga, znaju zašto tako glasaju. Mislim da to nije dobro ni za jedan narod u BiH, niti za građane BiH. Smatram da uveliko griješe. Smatram da je dovoljno vremena prošlo, skoro tri decenije od svega što se dešavalo u BiH, te da su konačno ispunjeni uvjeti da te mrtve, koji su poginuli na svim stranama u BiH, jednom za svagda pustimo na miru. Da ne negiramo ratne zločine koji su počinjeni u BiH, da ne negiramo zločine koji su počinjeni protiv civilnog stanovništva i da ne negiramo genocid u Srebrenici, u kontekstu, prije svega, presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviji", kaže naš sagovornik.

Tribunal, veli, nisu osnovali ni on, ni Denis Bećirović, niti bilo ko iz BiH.

"Već je to obaveza svih institucija u BiH. Mi smo potpisali sporazum da ćemo poštovati odluke tog suda, i mi smo to dužni uraditi. Da ne govorim o presudama sudova širom BiH. Mislim da je krajnje vrijeme da od tih ljudi koji su bili zločinci u svim narodima prestanemo od njih pravimo narodne heroje, jer oni to nisu", veli Miletić.

Nadalje, Miletić smatra da se pogriješilo još 2003. godine, te da Krivični zakon BiH nije smio biti ni donesen bez usvajanja ovih važnih aspekata.

"Bez obzira na naše političke stavove, pa i moje, mislim da je donošenje tih dijelova, tih članaka u Zakonu, civilizacijski iskorak, zakonsko pravo. Ne samo zbog činjenice da se to desilo u BiH, bilo gdje u svijetu da se desilo, to treba napraviti na isti način...", dodao je Miletić.

Apsurd je, podvlači, da brojni parlamenti i međunarodna tijela donose svoje zaključke o genocidu u Srebrenici, uključujući i organe EU, a da to nisu u stanju da učine institucije Bosne i Hercegovine.

Šteta za hrvatski narod

Komentirajući poziciju HDZ-a BiH čiji je lider Dragan Čović ustao protiv donošenja ovakvog zakona, Miletić ističe da oni dovoljno ne razumiju važnost ovog pitanja.

"Pogotovo s obzirom na činjenicu da je dosta hrvatskog naroda stradalo u BiH, i u RS i u FBiH. Isto tako, kao i pripadnici ostala dva naroda, i Hrvati su stradali i u logorima, bili su zlostavljani, silovani i ubijani... Za pojedine Hrvate se traže tijela, isto kao za pojedine Bošnjake i Srbe. Ja tu ne pravim razliku. Ja smatram da se na ovaj način pravi šteta hrvatskom narod, više nego što mu se čini korist. Mi svi zajedno ne možemo krenuti u budućnost ako se ne okrenemo i ne priznamo šta je bilo u prošlosti", govori Miletić.

Dodaje kako je na nama svima da, prije svega, prihvatimo činjenice.

"Ja govorim samo o postupcima i onim osobama svih nacionalnosti koji su pravosnažno osuđeni od međunarodnih i domaćih sudova, sa moralnog i etičkog aspekta, jasno, još više. Prema tome, ja mislim da usvajanjem ovakvih izmjena zakona, sva tri naroda u BiH, i građani BiH, mogu samo benefiet, a ne bilo kakvu štetu", kazao je.

Inzko zna zašto je obećavao

Podsjeća da je visokom predstavniku prije godinu dana pisao pismo, ali da, nažalost, nije dobio odgovor. Sada mu je ponovo pisao, tražio od njega da intervenira u ovom slučaju.

"Mislim da je bilo pristojno da da odgovor... Nadam se da će makar na ovo pismo odgovoriti, bez obzira kakav sadržaj pisma bio. Međutim, ono što je bitno naglasiti, Ured visokog predstavnika (OHR) je organ Skupštine UN-a. Međunarodni tribunal za počinjenje ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), koji je osnovan 1993. godine je, također, organ iste te Skupštine, ako ništa treba djelovati u smislu da postave principe mira. Ne samo zbog BiH, on to treba da učini zbog toga šta je radio UN sve ovo godine. Naravno, po meni je to bilo jako dobro, makar s tog aspekta uspostave dijela međunarodne pravde u BiH", riječi su Miletića, koji se pita šta bi se tek desilo da nije bilo Tribunala.

No, važan je, veli, i drugi aspekt cijele priče.

"Drugi aspekt, Inzko je obećavao to građanima BiH, nisam ja. On zna kako, zašto i koji su razlozi za to", zaključio je Miletić.