Mektić: Nema drastičnog rasta broja migranata, nemaju želju da se zadrže kod nas

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dragan Mektić, koji je istovremeno i ministar sigurnosti BiH, na sjednici tog doma kazao je da je do 24. juna u BiH registrovano 10.595 ilegalnih migranata.

Od toga, njih 9.919 je iskazalo namjeru za azil, a njih samo 196 je poslije toga podnijelo zahtjev za azil, ali se u toku postupka nisu pojavili.

"Pretpostavka je da su napustili BiH i zbog toga se zaključkom obustavlja postupak o azilu", pojasnio je Mektić tokom diskusije o Informaciji Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH s osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona.

Dodao je da su po osnovu readmisije, iz drugih država, prije svega iz Republike Hrvatske, prihvaćene  324 osobe, a isto tako po osnovu readmisije drugim državama, uglavnom Republici Srbiji, su predata isto 324 strana državljanina.

Mektić je napomenuo da je u toku čitave 2018. godine u BiH registrovano oko 23.000 ilegalnih migranata.

"Ako uzmemo da je za prvih šest mjeseci negdje više od 10.000 migranata i ako se, a za pretpostaviti je tako, nastavi ova dinamika mi mislimo da se neće uvećati broj migranata u odnosu na prošlu godinu. Čak je pitanje da li će se dostići cifra od prošle godine", kazao je Mektić, dodajući da se može konstatovati da nema nekog drastičnog povećanja broja migranata "kao što se ponekad pokušavala stvoriti takva percepcija da je došlo do enormnog povećanja".

Mektić je istaknuo da ti migranti u BiH dolaze iz pravca EU, iz Bugarske i iz Grčke jednom rutom preko Srbije u BiH, a drugom rutom iz Grčke preko Albanije, Crne Gore u BiH.

Po njegovim riječima, u toku prošle godine je spriječeno oko 15.000 migranata da uđu u BiH, a negdje, prema procjenama i pokazateljima, na tom nivou će biti i što se tiče ove godine.

Mektić smatra da je ključ rješavanja ovih migracija da se, sa jedne strane zapriječi, koliko god je moguće više i bolje, istočna granica BiH da migranti ne ulaze.

"Druga je stvar, nakon njihovog ulaska u BiH, njihov humanitarni tretman u BiH", naveo je Mektić.

Dodao je da su, što se tiče istočne granice BiH, donijeli akcioni plan hitnih mjera koje je usvojilo Vijeće ministara BiH, prvenstveno se fokusirajući na jačanje tog dijela granice gdje oni ulaze.

"Tu je ključni problem, prije svega, kadrovska nepopunjenost Granične policije jer je više od jedne petine Granične policije nepopunjeno, i neraspolaganje određenim finansijskim sredstvima da se Granična policija BiH tehnički opremi kako bi bolje zaštitila našu granicu", kazao je Mektić.

Pojasnio je da migranti kad uđu u BiH, njihov jedini cilj i želja je da se što prije tranzitiraju preko BiH i idu u zapadnu Evropu.

Po Mektićevim riječima, od 23.000 migranata koji su u prošloj godini ušli u BiH, gotovo 20.000 njih je izašlo iz BiH, što znači da oni tranzitiraju, da nemaju namjeru da se zadržavaju.

Podsjetio je da je Predsjedništvo BiH više puta tražilo informaciju o hitnim mjerama koje se predlažu kako bi se spriječio ulaz tih migranata.

"Mi smo predlagali nekoliko varijanti, a jedna je da angažujemo i Oružane snage BiH, s tim da bi vojska bila nenaoružana i da bi isključivo radila pod nadležnošću Granične policije i da bi se samo angažovali po pitanju sprečavanja ilegalnih migracija. Drugi prijedlog je bio da na pogodnim mjestima zapriječimo žicu. Treći prijedlog je bio da još neke policijske agencije, osim državnih agencija i MUP-a RS, mogu pružiti pomoć na zaštiti granice. Ali ne postoji saglasnost u Predsjedništvu o tome", naveo je Mektić, dodajući da ni jedna od tih mjera "nije prošla".