Loša vijest za ljubitelje meda: Pčelari u BiH vrcaju tek 2-3 kilograma po košnici
Pčelari u Kantonu 10 ovogodišnju sezonu ocjenjuju jednom od lošijih posljednjih godina, a slabiji prinosi meda bilježe se na gotovo cijelom području kantona.
Nepovoljni uvjeti počeli su još u proljeće, kada su hladnoća i kiša usporile razvoj pčelinjih zajednica i onemogućile bolje iskorištavanje rane paše, nakon čega je uslijedila dugotrajna suša.
Hrvoje Križan iz Udruge pčelara "Li-Vrisak" iz Livna kaže kako je, prema informacijama koje razmjenjuje s kolegama iz drugih dijelova K10, sezona podbacila gotovo posvuda.
Potresne scene u Zenici: Klanjana dženaza za pet stradalih planinara
"Od Tomislavgrada i Šuice do Livna i okolnih mjesta rezultati su vrlo slabi. Nešto malo prinosa bilo je na Kupresu", kazao je Križan.
Na pojedinim pčelinjacima vrcanje livadskog meda iznosilo je tek dva do tri kilograma po košnici, dok ni vrijesak zasad ne daje značajniji prinos. Suša je donijela i dodatne probleme, pa Križan kaže kako svakih nekoliko dana mora dopremati vodu u pčelinjake.
Cijene frizerskih usluga u BiH otišle u nebo: Za neke tretmane potrebno i nekoliko stotina maraka
Slične probleme bilježe i pčelari na tomislavgradskom području, gdje su suša i visoke temperature dodatno smanjile pašu.
"Sezona je dobro krenula, ali je onda došla suša. Paše je sve manje i morat ćemo dodatno prihranjivati pčele", kazao je Ante Ljubičić, sekretar Udruge pčelara "Duvanjski vrisak".
Unatoč slabijim prinosima, cijena domaćeg meda zasad se uglavnom zadržava na oko 25 KM po kilogramu.
Križan kaže kako pčelari uglavnom nemaju poteškoća s prodajom, ali je ove godine veći problem nedostatak meda.
Ljubičić također ne očekuje značajnije povećanje cijene, među ostalim, i zbog slabije kupovne moći stanovništva.
Koliko košta osvježenje uz obalu? Cijene pića u Neumu bi vas mogle iznenaditi
Uz slabe prinose, pčelari upozoravaju i na troškove održavanja pčelinjih zajednica. Prema Križanovim riječima, prošlogodišnje federalne i kantonalne potpore zajedno su iznosile oko 20 KM po košnici, što smatra nedovoljnim u odnosu na troškove prihrane i održavanja.
Kako vremenske prilike iz godine u godinu postaju sve nepovoljnije za pčelare, Ljubičić smatra da će bez dodatne institucionalne potpore biti sve teže održati proizvodnju na sadašnjem stepenu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.