Lažni ljekarski recepti pod istragom u Sarajevu

Mogu li se zloupotrijebiti recepti za lijekove i nezakonito zaraditi novac?

Mogu u Bosni i Hercegovini, preciznije u Federaciji BiH.

U posljednjih osam godina je zloupotreba recepata zabilježena u četiri od 10 kantona Federacije BiH. Izdaju se recepti za lijekove pacijentima koji ih ne koriste, i to bez njihovog znanja. To se radi elektronskim putem, s obzirom da je digitalizovan sistem izdavanja ljekarskih recepata.

Farmaceut, prema zakonu, može izdati lijek na recept jedino uz uvid u zdravstvenu legitimaciju pacijenta na čije ime glasi recept. Farmaceuti to pravilo krše prilikom ovakvih zloupotreba.

Lažnim receptima se propisuju lijekovi koje plaća zavod zdravstvenog osiguranja. Zavod ima ugovor sa brojnim apotekama, kojima je dao pristup sistemu elektronskih recepata.

Tako apoteke, na osnovu lažnog recepta, mogu naplatiti zavodu lijek kojeg nisu izdali pacijentu. To im daje mogućnost da jednu kutiju lijeka prodaju dva puta, jednom zavodu, a drugi put na "crnom tržištu".

Posljednji ovakav slučaj se desio u Sarajevu. Nadležne institucije kažu za Radio Slobodna Evropa da su zloupotrijebljeni identiteti više od dvije stotine pacijenata. Lažnim receptima iz zdravstvenog fonda je izvučeno više od 350.000 maraka (175.000 eura). Cifra nije konačna, jer istraga još traje.

Ko je umiješan u aferu?

U sarajevsku aferu je, između ostalih, umiješan i farmaceut Miro Banović iz Zenice. On ima šest apoteka u nekoliko kantona u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta u BiH. Zbog zloupotrebe lijekova na recept je već osuđivan 2017. godine u Zeničko-dobojskom kantonu.

Tada je nezakonito prodavao apaurin, lexilium i ketonal, koje zakon svrstava u opojne droge i psihotropne tvari, stoji u sudskim dokumentima. Osuđen je na 18 mjeseci zatvora.

Sa njegovom apotekom je, zbog lažnih recepata, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo raskinuo ugovor početkom ove godine.

Banović kaže da je "kolateralna šteta", te da je njegova apoteka "materijalno oštećena" gubitkom ugovora sa ovim zdravstvenim fondom. Objašnjava da je sarajevski zavod obrazložio raskid ugovora nedostatkom kontrole prilikom izdavanja lijekova na recept u njegovoj apoteci.

"Bio je jedan tehničar, koji je otišao. Bio je na godinu dana na zamjeni trudnice. I zato nam je bilo to. Kao, nismo vodili i pratili kartone svakom pojedinačno", dodaje on.

Banović kaže da je pandemija korona virusa promijenila praksu izdavanja lijekova na recept.

"Vjerujem da je bilo i telefonskih poziva ili da samo matični broj donese. Nije se moglo konkretno, niti smo dobijali takve upute nikad, da se striktno to mora pratiti", kaže on.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za Radio Slobodne Europe kažu da se recepti "pod tuđom šifrom" mogu unijeti u sistem samo ako je ljekar namjerno ili nehatom dao svoju šifru.

Krivične prijave za lažne recepte

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je krivičnu prijavu o lažnim receptima dobilo u decembru 2021. godine od uprave sarajevskog doma zdravlja. Zvanična istraga još nije počela. Iz tužilaštva poručuju da prikupljaju dokaze i da, zbog zaštite krivičnog postupka, ne mogu davati više informacija.

"Ja sam došao za direktora 1. septembra 2021. godine. I već polovinom tog mjeseca sam došao do informacija da se pišu recepti ljudima koji ne koriste tu terapiju", kaže za Abel Baltić, direktor Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Ova institucija ima oko 2.000 zaposlenih i pruža primarnu zdravstvenu zaštitu za oko 400.000 pacijenata u devet domova zdravlja. Svaki ljekar ovog doma zdravlja ima svoju jedinstvenu lozinku za pristup sistemu elektronskih recepata. Sistemom upravlja kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja, a pristup ima i 176 apoteka u ovom kantonu.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.