Konaković: "HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona je neustavan"

Nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH, medijima se obratio ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

"Danas smo potvrdili napredak koji je ostvaren u vezi s ratifikacijom sporazuma o pristupanju, visokom obrazovanju i priznavanju studija na Zapadnom Balkanu – vrlo važnog dokumenta iz Berlinskog procesa. Također je ratifikovan sporazum između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o socijalnom osiguranju, kao i administrativni sporazum koji olakšava provedbu tog sporazuma.

Usvojena je i važna odluka o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, što je tema koja zaista mnogo znači građanima svih zemalja koje su dio ovog procesa. To je bila jedna od pozitivnih strana današnje sjednice", kazao je Konaković u uvodnom izlaganju.

Istakao je da tema problema prijevoznika nije posebno razmatrana.

"Tema problema prijevoznika danas nije bila posebno razmatrana, ali je ministar Forto podnio izvještaj o aktivnostima koje se trenutno poduzimaju. Razgovarali smo o tome i na prethodnoj sjednici, a danas smo ponovo istakli da smo već obavili niz bilateralnih razgovora i uputili molbe prema nekoliko zemalja članica EU, kako bismo pokušali bilateralnim sporazumima riješiti to pitanje. Na to nas je uputila i Europska komisija. Ministar Forto je najavio i važan regionalni sastanak koji će se održati ove sedmice, na kojem bi ovaj problem trebao biti tema zajedničkog nastupa zemalja regiona prema Europskoj uniji. Moramo biti uporni, tražiti rješenja i istrajavati. Nadam se da će neko od naših prijatelja unutar EU prepoznati ovaj problem i pomoći nam u njegovom rješavanju bilateralnim putem", naglasio je Konaković.

Rekao je da visoki predstavnik ima mehanizme da deblokira procese, govoreći o imenovanju ministra sigurnosti BIH.

"On je tu, ali je, očigledno, došlo do blokade – riječ je o zastoju u procesu izmjena zakona u Vijeću ministara. Po tom prijedlogu, i druge institucije bi imale pravo da predlože kandidata, ukoliko predsjedavajući odbije to učiniti. Time bi se vrlo lako moglo doći do rješenja u kojem bi Predstavnički dom, većinom glasova, odlučivao o novom ministru sigurnosti.

Moguće je, na primjer, da zamjenici ili kolegiji oba doma, posebno Predstavničkog doma, preuzmu tu inicijativu. Smatram da svijest o tome treba što prije ojačati unutar međunarodne zajednice.

Naravno, ako ne dođe do političkog dogovora, mi ćemo početi lobirati za ovakvo rješenje. Trenutno se krše zakoni i procedure, postavljaju se datumi i rokovi koji se zatim ne poštuju. Rokovi su već probijeni – gospodin Selak je bio predložen, pa povučen iz procedure, i u kratkom roku se moralo predložiti novo ime."

Mislim da daljnje čekanje političkog dogovora, pogotovo pod izgovorom da je to u vezi s izbornim zakonom, više ne ulijeva optimizam. Zbog toga smatram da visoki predstavnik mora vrlo brzo preuzeti odgovornost.

Dobio je pitanje o sastancima s predstavnicima međunarodne zajednice i koliko Bošnjak može biti ministar sigurnosti.

"Na pitanje da li sam imao konkretne sastanke s predstavnicima međunarodne zajednice – da, imao sam. A što se tiče toga koliko dugo gospodin Bošnjak može ostati vršilac dužnosti ministra sigurnosti – zakonski može do kraja mandata. Međutim, to bi bila sramota za sve nas koji činimo vlast na državnom nivou.

Govorio je i o koaliciji na državnom nivou.

"Već sam ranije isticao da je mjesec juni neka vrsta krajnjeg roka. Tada ćemo morati odlučiti ima li ova koalicija uopće više smisla. Mislim da ova koalicija nema smisla ako ne ispunimo obaveze iz europske agende – konkretno, usvajanje dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača. Smisao naše koalicije i otvaranja pregovora bio bi postignut uspjehom, potvrđen ispunjenjem tih ciljeva. Blizu smo tog rješenja, a posljednja platforma koju je potpisalo 19 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine potvrđuje i garantuje da se to, u saradnji s HDZ-om, može realizovati u kratkom roku.

Pozvao je na "smirivanje glava" uz konstataciju kako se širi front protiv predsjednika RS i bjegunca od bh. pravosuđa Milorada Dodika.

"Možda to najbolje opisuje moj kolega Đugurić, koji je rekao: 'Front protiv Dodika se širi.' Zaista, sada je vrlo širok – svi znaju ko je Dodik i šta radi. Oni koji budu uz Dodika, mogli bi politički 'pokupiti' njegov virus – taj njegov rusofilski narativ – koji ih sigurno neće proslaviti na političkoj sceni.

Mi činimo sve da pomjerimo stvari naprijed. Važno je da one ne idu nazad, ali treba znati da ni ljudi, ni politika, ni diplomatija ne funkcionišu kao brza utakmica u kojoj se sve rješava u kratkom roku. Ipak, mislim da su pozitivne promjene moguće.

Još jednom podvlačim – trenutna odgovornost je na HDZ-u.

Apelujem da se svi ponašaju prema državi onako kako se ponašaju u Federaciji – odgovorno, ozbiljno i s ciljem rješavanja problema.

Nakon potpisivanja platforme, da li ste se čuli s liderom HDZ-a Bosne i Hercegovine? On je, kako ste čuli, predložio da se sazovu hitne sjednice i usvoje tri zakona.

"Da, čuli smo se, i rekao je da će HDZ BiH razmotriti prijedlog. Nije rekao ni 'da', ni 'ne'. Možda s te strane trenutno nema jasne poruke, a ni komunikacija nam, nažalost, nije na vrhunskom nivou – iako bi trebala biti.

Nažalost, već sutra ujutro putujem u Luksemburg. Čim sam došao, odmah sam razgovarao s kolegama iz opozicije iz RS. Namjeravam kontaktirati Dragana Čovića kako bismo pokušali organizovati sastanak – idealno do kraja sedmice ili što skorije – na kojem bismo uživo razgovarali o mogućim rješenjima.

Što se tiče ta tri zakona – moram komentarisati: izborni zakon kakav je predložio HDZ nije ustavan. Rekao sam i privatno – ako taj zakon može riješiti i naš problem, spremni smo razgovarati. Ali ne možemo rješavati samo problem HDZ-a. To bi bilo sebično.

Hoćemo da se riješi i problem implementacije međunarodnih presuda. Ako se to ne može riješiti bez promjena Ustava, onda ćemo morati pristupiti ustavnim izmjenama.

Ako HDZ zna rješenje kako to može bez izmjena Ustava – ja ću odmah sutra glasati. Dakle, da se izbrišu etnički prefiksi i da Magazinović, Kojović, Čamil, Zvraković i drugi koji pripadaju građanskim, neetničkim skupinama mogu biti kandidati za Predsjedništvo – i eto ga, imamo izborni zakon.

Ima li naznaka da će još neka od stranaka potpisati platformu?

"Što se tiče potpisa novih stranaka – ne znam. Platforma je vrlo široko i korektno postavljena tako da nikoga ne dovodi u neugodan politički položaj. Svi oni koji se priključe ovoj platformi pokazat će svoju evropsku opredijeljenost – da vam ne ponavljam ponovno brojke izvoza, BDP-a, šanse koje imamo ako otvorimo pregovore. A oni koji je budu opstruirali ili se nađu na suprotnoj strani – jasno će se deklarisati kao oni koji nisu za evropski put.

Ako bude razuma i racionalnog pristupa, vjerujem da će još stranaka podržati ovu inicijativu.

Odgovorio je na pitanje zašto Vijeće ministara još uvijek nije odobrilo novac za pomoć Gazi i Ukrajini.

"Što se tiče pomoći Gazi i Ukrajini – nismo bili predlagači, ta tačka nikada nije došla na dnevni red. Mislim da je inicijativa pokrenuta iz Predstavničkog doma, zar ne? Dakle, ona mora imati i finansijski osnov. U ovom trenutku, pošto smo u režimu privremenog finansiranja, pitanje je koliki bi iznos iz budžetskih rezervi bio moguć. Također, rješavanje pitanja vojnih naknada djelimično zadire u iste te rezerve.

Predlog bi prije svega trebalo da dođe iz Ministarstva finansija – a to se još nije desilo. Zato o toj tački nije ni bilo rasprave. Nije svaka ideja iz Predstavničkog doma automatski realizovana – postoji procedura", dodao je Konaković