Koliko polovne robe smijete unijeti u BiH bez carine? Kazne idu i do 10.000 KM
Pitanje koje često muči putnike jeste koliko se polovne robe može unijeti u BiH bez problema na granici i kada carina može tražiti plaćanje dažbina.
Prema pravilima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, lični prtljag putnika oslobođen je plaćanja uvoznih dažbina ako se radi o stvarima koje putnik koristi tokom putovanja, poput odjeće, obuće i higijenskih potrepština, u razumnoj količini i bez komercijalnog karaktera. Carinski službenik na granici u svakom konkretnom slučaju procjenjuje da li se zaista radi o ličnom prtljagu ili o robi koja se unosi kao poklon, za prodaju ili za dalju podjelu, piše GPMaljevac.
Za ostalu robu nekomercijalnog karaktera koju putnik nosi u ličnom prtljagu, uključujući poklone, garderobu i slične stvari koje nisu dio uobičajenog prtljaga za putovanje, oslobađanje od plaćanja dažbina ograničeno je na vrijednost do 600 KM po putniku i danu. U taj iznos se ne uračunava lični prtljag koji putnik privremeno unosi za vlastitu upotrebu tokom putovanja, niti lijekovi neophodni za lične potrebe.
Vodovod objavio spisak: 11 sarajevskih ulica danas će ostati bez vode
To znači da se može ponijeti polovna odjeća ako količina i vrijednost jasno ukazuju da je riječ o poklonima za porodicu, a ne o robi za prodaju. Međutim, veće količine odjeće, više vreća garderobe, roba iste vrste u većem broju komada ili stvari koje izgledaju kao pripremljene za preprodaju mogu izazvati sumnju da se radi o komercijalnom unosu. Tada carina može tražiti prijavu robe i obračun uvoznih dažbina.
Ako vrijednost robe prelazi 600 KM, oslobađanje se ne može dijeliti na više osoba za jedan isti predmet, niti se može umjetno dijeliti vrijednost robe kako bi se izbjeglo plaćanje. UIO BiH navodi da se, kada pojedinačni predmet vrijedi više od 600 KM, dažbine obračunavaju na cjelokupnu carinsku vrijednost tog predmeta, a ne samo na dio koji prelazi dozvoljeni limit.
Građani u dilemi: Može li se u BiH ući s WW tablicama?
Za robu nekomercijalnog karaktera koja se nalazi u ličnom prtljagu putnika, a čija carinska vrijednost ne prelazi 5.000 KM po putniku, može se primijeniti jedinstvena carinska stopa od 10 posto, pod uslovom da se ne radi o uvozu u komercijalne svrhe. Na obračunatu carinsku osnovicu potom se u pravilu obračunava i PDV, prema važećim propisima.
Putnici koji nose polovnu garderobu za porodicu trebali bi voditi računa da roba bude razumno spakovana, da ne izgleda kao trgovačka pošiljka i da, ako je riječ o novijim ili vrijednijim stvarima, imaju dokaz o vrijednosti. Kod polovne robe vrijednost se često procjenjuje prema stanju robe, količini i okolnostima unosa, ali konačnu procjenu na granici donosi carinski službenik.
Posebno je važno robu ne skrivati. Ako putnik ima veću količinu odjeće, obuće, kućnih stvari ili drugih poklona, najbolje je da to prijavi carini i objasni da je riječ o stvarima za porodicu. Neprijavljivanje robe može dovesti do prekršajnog postupka, čak i kada roba nije zabranjena za unos.
Prema Zakonu o carinskim prekršajima BiH, fizičko lice koje ne prijavi robu namijenjenu za lične potrebe ili za potrebe članova domaćinstva može biti kažnjeno od 50 do 1.000 KM, odnosno približno od 25 do 510 eura. Ako vrijednost neprijavljene robe ne prelazi 500 KM, carinski službenik može na licu mjesta naplatiti kaznu od 50 KM, odnosno oko 25 eura, i robu ocariniti.
Za teže slučajeve, poput skrivene robe ili pokušaja izbjegavanja carinskog nadzora, kazne su znatno veće. Za fizičko lice koje preko graničnog prijelaza unese ili pokuša unijeti skrivenu robu propisana je kazna od 200 do 10.000 KM, odnosno približno od 102 do 5.113 eura. Ako se carinskom organu daju netačni podaci o vrsti, količini, vrijednosti ili porijeklu robe s namjerom izbjegavanja dažbina, fizičko lice može biti kažnjeno od 200 do 6.000 KM, odnosno približno od 102 do 3.068 eura.
U praksi, nekoliko komada polovne garderobe i poklona za porodicu najčešće ne predstavlja problem ako je riječ o razumnim količinama i ako ukupna vrijednost robe ne prelazi propisani limit. Problem može nastati kada putnik unosi veću količinu odjeće, obuće, torbi, kućanskih stvari ili drugih predmeta bez prijave, posebno ako roba po količini i pakovanju izgleda kao da je namijenjena prodaji.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.