Kolike su predviđene kazne za lažne dojave o bombama?

U Sarajevu danima kruže lažne dojave o bombama. U srijedu, 25. septepmbra, dojavljene su dvije bombe u škočama - prva u Srednjoj muzičkoj, a druga u Trgovačkoj školi.

Obje poruke sa prijetećim sadržajem o postavljenim eksplozivnim napravama, poslane su sa iste mail adrese. Nakon što je policija izvršila provjere, ispostavilo se da su dojave bile lažne. 

U proteklih nekoliko dana stiglo je više ovakvih dojava u Sarajevu, a odnosile su se na Međunarodni aerodrom i tri tržna centra. I dok policija traga za počiniocima, kolike su predviđene kazne?

Šest lažnih dojava o podmetnutim bombama, u svega tri dana, uznemirilo je građane Sarajeva. Stručnjaci za sigurnost ističu da je prerano donositi bilo kakve zaključke ko stoji iza lažnih dojava o bombama u Sarajevu. Ne vjeruju da su dojave povezane sa predstojećim lokalnim izborima, piše BHRT.

"Samo je bitno otkriti da li se radi o nekom ko želi pet minuta slave na društvenim mrežama ili se radi o organizovanim grupama koje podrivaju društveni poredak u BiH. Dešavaju se slične stvari i u drugim zemljama i u regionu i u svijetu. Ne mislim da su vezane za period pred izbore u BiH", rekao je Denis Hažović, direktor Centra za sigurnosne studije.

"Oni koji pribjegavaju tome pretpostavka je da su iz kriminalnog miljea da imaju određene ciljeve. Ti ciljevi su političke prirode, ekonomske prirode i prirode koristoljublja. Bilo za pojedince, određene kompanije i slično", kazao je Duško Vejnović, direktor Evropskog defendologija centra.

U prvih osam mjeseci ove godine samo na području Kantona Sarajevo zaprimljeno je 56 dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Iako se u 99 posto slučajeva ispostavi da su lažne one zadaju velike probleme, ali i troškove policiji, koji se mjere desetinama hiljada maraka.

"To vam je angažman dodatnih snaga. Ubacivanje vrlo specijalno obučenih timova za otkrivanje takve vrste naprave. Dakle njihova raspoređenost na nekoliko tih lokacija tokom dana ili tokom jedne sedmice. To je već prenapregnutost sigurnosnog sistema", izjavio je Nedžad Ahatović, direktor Centra za geopolitička istraživanja.

, a za počinioce ovog djela predviđena je novčana ili kazna zatvora do šest mjeseci. U Hrvatskoj su za lažne dojave predviđene maksimalne zatvorske kazne do tri godine, a u Srbiji do pet godina, s tim da se ovo djelo definiše kao akt terorizma.