Dvije decenije od kraja rata: 7.200 građana živi u kolektivnim centrima

Hajrija Avdić
Dvije decenije od kraja rata: 7.200 građana živi u kolektivnim centrima
Dvadeset dvije godine nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, u 53 bh. općine i grada, smješteno je ukupno 156 kolektivnih centara i alternativnih smještaja.

Najveći kolektivni centri prema broju smještenih osoba nalaze se u Tuzli, Srebreniku, Zenici, Doboju, Sokocu i Brčkom.

Stara bolnica u Derventi postat će, uz rekonstrukciju vrijednu dva miliona KM, socijalno gerijatrijska ustanova. Naime, nakon obnove, koja je počela 10. februara, bit će osiguran smještaj za 50 korisnika kojim je potrebna i institucionalna njega, u okviru projekta “CEB II”.

To je za Radiosarajevo.ba potvrdila Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

"Kroz projekt pod nazivom CEB II osigurana su kreditna sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope za zatvaranje 121 kolektivnog centra i alternativnog smještaja u kojima danas živi više od 7.200 građana BiH. Među njima je veliki broj porodica koje prije rata nisu imale riješeno stambeno pitanje, i zbog kojih se sad i grade socijalni stanovi u lokalnim zajednica", ističe Borovac za Radiosarajevo.ba,

U ovom projektu predviđena je obnova, rekonstrukcija, izgradnja ili kupovina oko 2.600 stambenih jedinica u 82 zgrade/objekta u ukupno 45 bh. općina i gradova.

"Za početak ove godine planirana je izgradnja, odnosno rekonstrukcija, 17 zgrada sa 730 stanova socijalnog stanovanja dok bi svi kolektivni centri obuhvaćeni ovim projektom trebali biti zatvoreni do 2020. godine", govori ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini je više od 220.000 stambenih jedinica vraćeno prijeratnim vlasnicima i nosiocima stanarskih prava, što čini gotovo stopostotnu stopu provedivosti imovinskih zakona, podatak je Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice

"Ponovno je izgrađeno i obnovljeno oko 340.000 stambenih jedinica, s pratećom komunalnom i socijalnom infrastrukturom. Ali još ima oko 120.000 uništenih ili oštećenih stambenih jedinica i mnogi ne mogu da se vrate zato što je njihova imovina uništena i nalazi se na listi onih stambenih jedinica povratnika koje čekaju na obnovu ili zato što teren u njihovim mjestima povratka nije očišćen od mina", govori Borovac.

Poseban problem predstavlja obnova stambenih zgrada - procjenjuje se da na području BiH ima još više od 200 stambenih zgrada koje nisu sanirane, s blizu 1.700 stanova u ovim zgradama koji su uslijed devastiranosti neuseljeni.

"Kada je riječ o građanima koji i danas žive u kolektivnim centrima, riječ je uglavnom o osobama koje ili ni prije rata nisu imale svoju imovinu ili je bilo nemoguće obnoviti je, odnosno izvršiti povrat", dodaje ministrica Semira Borovac.

Prema kriterijima iz Projekta CEB II, općine su preuzele obavezu da postojeće neuvjetne objekta uklone ili da ih, ako postoje mogućnosti rekonstruiraju i stave pod nadzor općine, u cilju osiguravanja smještaja za potrebe drugih najugroženijih kategorija stanovništva, no, kako nam na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba istaknula Semiha Borovac, to je pitanje izvan nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak