Ko je Gordana Tadić, vršiteljica dužnosti glavnog tužioca

Visoko sudsko tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) imenovalo je Gordanu Tadić u septembru ove godine, nakon suspenzije glavnog tužioca Gorana Salihovića zbog postojanja disciplinske tužbe i krivične istrage zbog navoda o nizu prekršaja u radu Tužilaštva BiH.

Imenovanje Tadić za vršiteljicu dužnosti glavnog tužioca Državnog tužilaštva dočekano je s olakšanjem unutar same institucije, kako nezvanično saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Tužioci koji s njom rade kažu za BIRN BiH da mogu surađivati, te da Tadić pokazuje spremnost da se savjetuje s kolegama o onim stvarima u kojima joj je potrebna pomoć.

Tadić je u Tužilaštvo BiH izabrana krajem 2013. godine i radila je na predmetima ratnih zločina, a kasnije je i rukovodila Odjelom za ratne zločine. Na suđenjima za ratne zločine ponekad je mijenjala kolege, a sama je vodila predmet protiv Jasmina Čolomana, bivšeg pripadnika Diverzantskog voda Sedme muslimanske brigade Armije BiH. Prvostepenom presudom Čoloman je oslobođen krivice, a nakon ulaganja žalbi, Apelaciono vijeće Suda BiH je presudu ukinulo i postupak vratilo na ponovno suđenje. Presudom Apelacionog vijeća, Čoloman je osuđen na tri godine zatvora za učešće u ubistvu hrvatskih civila koji su bili zatočeni u Domu mladih u mjestu Počulice (općina Vitez).

Advokat Senad Dupovac, koji zastupa interese Čolomana, za tužiteljicu Tadić je rekao da je u kontekstu dokaza kojima je raspolagala izvukla maksimum: “Mislim da njeni dokazi nisu bili tog kvaliteta i kvantiteta da za njih izvuče osuđujuću presudu. U tom kontekstu, više je dobila nego što je imala”, kazao je Dupovac, pojasnivši da Tadić nije učinila dokaze kvalitetnijim, nego je natjerala Žalbeno vijeće da joj povjeruje. Dupovac je, međutim, najavio da će uložiti žalbu Trećestepenom vijeću Suda BiH.

Njemica držana u ropstvu

Tadić je mijenjala nekoliko kolega na predmetima ratnih zločina, a počela je zastupanje optužnice protiv Mineta Akeljića, Šabana Haskića, Senada Bilala, Hazima Patkovića i Šemsudina Đelilovića. Akeljić je bio komandir, a ostali optuženi pripadnici Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade Armije BiH. Oni se terete za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika hrvatske nacionalnosti.

Prije dolaska u Tužilaštvo BiH, Tadić je bila zamjenica glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, a prije te funkcije radila je i kao tužiteljica u toj instituciji.

Radila je na više predmeta, ali onaj po kojem će ostati zapamćena, i koji je zauzeo prostor ne samo u domaćim već i svjetskim medijima, jeste slučaj njemačke državljanke Bettine Siegner, koja je držana u ropstvu u mjestu Karavlasi-Gojčin na području općine Kalesija.

Za držanje Siegner u ropstvu optužen je bračni par Milenko i Slavica Marinković, koji su osuđeni u prvostepenom postupku. Drugostepeni postupak protiv Slavice Marinković još nije završio, dok je Milenko Marinković osuđen na dvije godine zatvora.

Prije dolaska u Kantonalno tužilaštvo u Tuzli, Tadić je radila kao zamjenica općinskog tužioca u Živinicama.

Po imenovanju na poziciju vršiteljice dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Tadić je bila izložena nizu pritisaka zbog hapšenja deset osoba osumnjičenih za zločin počinjen u Orašju, a u vezi s čim je reagirala i Vlada Republike Hrvatske.

VSTV BiH se oglasio saopćenjem da pravosudne institucije neće podleći bilo kakvoj vrsti pritisaka. Izraženo je i očekivanje da svi nosioci pravosudnih funkcija svoj posao obavljaju profesionalno i u skladu s evropskim i međunarodnim standardima.

Etnička pripadnost

Prilikom imenovanja na rukovodne pozicije u pravosudnim institucijama, u VSTV-u BiH vode računa, kako su istakli, o ravnopravnoj etničkoj zastupljenosti, pojasnivši da ako je glavni tužilac iz reda jednog naroda, vodi se računa da zamjenici budu pripadnici druga dva naroda ili iz reda “Ostalih”.

Nakon suspenzije Salihovića, u VSTV-u BiH su saopćili da je jedan od zamjenika bila Gordana Tadić i da su je izabrali za vršiteljicu dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH. U VSTV-u nisu htjeli otkriti kako se etnički izjašnjava tužiteljica Tadić, navodeći da je riječ o ličnom podatku. Prema pisanju medija, Tadić se izjašnjava kao Hrvatica.

Prije suspenzije Salihovića, a od osnivanja Tužilaštva BiH, još nijedan glavni tužilac nije dočekao kraj šestogodišnjeg mandata. 

Prvi glavni tužilac Marinko Jurčević je otišao s te pozicije prije isteka mandata, a razlozi za to su, prema pisanju medija, bili pritisci međunarodne zajednice. Jurčević nikada nije javno saopćio zašto je s pozicije glavnog tužioca otišao u notare.

Bivši glavni tužilac Milorad Barašin je također razriješen dužnosti zbog disciplinskog postupka koji se protiv njega vodio, ali je ipak ostao na poziciji tužioca Tužilaštva BiH. Vršilac dužnosti je u to vrijeme bila Jadranka Lokmić-Misirača, koja kasnije nije izabrana za glavnog tužioca, a trenutno je članica VSTV-a BiH, piše BIRN - Balkanska istraživačka mreža.