Kako kladionice i automat klubovi uništavaju živote građana BiH: Alarmantni podaci i odgovor Bihaća

Građani Bosne i Hercegovine svake godine ostave milijarde u kladionicama i automat klubovima.

Podaci iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju da je promet kladionica i automat klubova u deset mjeseci ove godine premašio 1,8 milijardi konvertibilnih maraka.

"Kladionice u Bosni i Hercegovini mislim da bukvalno upravljaju državom. Ti si u drugom svijetu. Ti apsolutno ne živiš tu. Izbjegavaš prijatelje, izbjegavaš porodicu, stalno si nervozan...", rekao je jedan sagovornik TRT Balkana.

Međutim, neki gradovi su pronašli način kako da "stanu na crtu" industriji koja decenijama raste bez nadzora.

"Tiha revolucija" u Bihaću. Ovaj grad na sjeverozapadu naše domovine pokušava stati na kraj industriji koja godišnje uzima milijarde.

"Bosna i Hercegovina ima najveći broj kladionica po glavi stanovnika u Europi", kaže Aida Kauković, producentica TRT Balkan.

Prošle godine građani BiH su u kladionicama i automat klubovima ostavili više od dvije milijarde KM. Međutim, država BiH je naplatila 345,8 miliona KM poreza. Federacija BiH je naplatila 188, RS je naplatila 155, a Brčko Distrikt 2,8 miliona KM.

"Dvije milijarde KM je dovoljno za izgradnju više desetina fabrika koje bi godišnje ostvarivale milionski promet", tvrdi Kauković.

Unsko-sanski kanton je među značajnim potrošačima ove industrije. Do oktobra građani su u kladionicama ostavili više od 113 miliona KM. Zato je Bihać uveo rijetku lokalnu taksu - taksu na poslovni prostor za igre na sreću.

"U ulici u Bihaću u kojoj se nalazi najveći broj osnovnih i srednjih škola nalazi se veći broj kladionica i automat klubova", ističe Kauković.

"Nemoguće je da jedna lokalna zajednica od te industrije nema ništa, a da trpi posljedice. Ja mogu potvrditi činjenicu da je u odnosu na prošlu godinu, ove godine 12 poslovnih jedinica različitih priređivača igara na sreću manje. Da li je to sad posljedica ove naše odluke ili je nešto drugo razlog njihovog odustajanja? Ono što je za nas bitno jeste da svi oni koji žele poslovati na području grada Bihaća trebaju da se pridržavaju pravila ove lokalne zajednice. Svi oni koji smatraju da ne trebaju to raditi ili da mogu izbjegavati pravila ove lokalne zajednice, grdno se varaju", ističe Elvedin Sedić, gradonačelnik Grada Bihaća, te dodaje da će tražiti da se ispoštuje odluka o komunalnim taksama, da se ona u potpunosti primjenjuje, što je u konačnici i sud potvrdio.

"Svi oni kojima se to ne sviđa svoj uspjeh mogu potražiti u nekoj drugoj lokalnoj zajednici, ali ne u Bihaću", jasan je Sedić.

Ovaj potez vlasti nije prošao bez reakcija. Neke od kladionica pokrenule su upravne sporove pred kantonalnim, a zatim i pred Vrhovnim sudom FBiH. Međutim, Vrhovni sud je odlučio da nije prekršen niti jedan zakon, niti propis.

Razlozi za ovakav korak leže i u nepoštivanju zakona od pojedinih kompanija. Naime, objekti za igre na sreću ne smiju biti bliže od 100 metara od škola i vjerskih objekata, što nije poštovano u Bihaću.

"Definitivno ispravna odluka jer narod se žali da nemamo para a kladionice su uvijek pune. Ja ne znam osobu koja je na kladionicama izašla u pozitivi, svi su završili u minusu na kraju krajeva", rekao je jedan mladić iz Bihaća.

Njegov stariji sugrađanin kaže da ih ima "previše i da mala djeca od 12 i 13 godina idu u kladionice ne bili se obogatili."

"Svaka čast. Neka se zna - ako se radi u državi neka se daje i porez, neka se plate doprinosi koji trebaju. Što manje kladionica, to je društvo zdravije", rekla je jedna građanka Bihaća.

Dok se političari, sudovi i kompanije bave zakonom, stvarnost izgleda mučno.

"Lično ja sam kao maloljetna osoba sam prije svega krenuo u to i to mi je omogućeno, znači nisam imao nikakav problem da pristupim tome. Praviš probleme gdje ih nema, umjesto da imaš uredan život normalnog čovjeka, imaš sve te probleme. Prije svega sam akademski obrazovan građanin. Ja sam iskreno nisam osjetio problem sve dok nisam bio u braku, dok nisam imao suprugu i dijete. To se sve nekako rješavalo, zataškavalo se, međutim nikada se nije pristupilo tome kao problemu. Kocka je bolest", istaknuo je anonimni sagovornik za TRT Balkan koji je član terapijske grupe Klok iz Mostara.

Patološko kockanje razara porodice. Procjenjuje se da u BiH svakodnevno kocka 500.000 ljudi, od čega je 50.000 patoloških kockara.

"Ne javljaju se u tom obimu koliko je to izraženu u društvu i u onom obimu koliko je ta ovisnost rasprostranjena. Nagledali smo se više puta razaranja porodica sve zbog patološkog kockanja i drugih ovisnosti, ali posebno bih rekao da je porodica na udaru kao posljedica prevelikog obima kockanja", kazao je dr. Bašagić Edin, specijalista neuropsihijatrije u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.

Primjer Bihaća pokazuje da lokalne zajednice uprkos otporima industrije mogu pokušati oblikovati vlastita pravila. Hoće li ovaj model grada Bihaća natjerati na poteze i u drugim gradovima zavisit će od narednih sudskih odluka i političke volje da se regulacija igara na sreću konačno uredi.