Budžetski korisnici: Kako je Lidija Bradara zaposlila osam savjetnika

Pet od osam savjetnika koje je imenovala Lidija Bradara, predsjedavajuća Doma naroda PFBiH, nisu imali pet godina radnog iskustva kako predviđaju federalni propisi. Većina savjetnika su članovi vodećih stranaka, njihova rodbina ili poznanici, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Ona je prekršila federalne propise, postavivši za savjetnike osobe koje nisu imale potrebnih pet godina radnog iskustva.

Štaviše, jednom od njih to je bilo prvo zaposlenje, dok su ostali imali radno iskustvo od osam mjeseci do dvije godine. Većina njenih savjetnika su članovi stranaka ili rođaci i poznanici političara.

Funkcioneri nisu dužni raspisivati konkurse pri zapošljavanju savjetnika – oni ih sami biraju. Ovo pravo iskoristila je i Bradara prilikom imenovanja svojih savjetnika.

Njihova prosječna mjesečna primanja iznose od 2.100 do 2.600 KM. Za dvije godine i dva mjeseca za plaće i naknade Bradarinih savjetnika potrošeno je više od 306.000 KM iz federalnog budžeta.

Prema Zakonu o državnoj službi FBiH, iako nemaju status državnih službenika, savjetnici moraju ispunjavati iste uvjete kao i kandidati za pomoćnike rukovodećih državnih službenika. Te uvjete ne precizira Zakon već posebna Uredba prema kojoj je potrebno pet godina radnog iskustva.

Savjetnici iz stranke

Lidija Bradara je za predsjedavajuću Doma naroda PFBiH imenovana polovinom januara 2015. godine i do marta 2017. je postavila osam savjetnika.

Oni je savjetuju iz oblasti: poljoprivrede, odnosa sa međunarodnom zajednicom i nevladinim sektorom, ekonomije i društvenih djelatnosti, pravde i uprave te zakonodavne djelatnosti. Troje su savjetnici za klubove hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda i njih je izabrala na prijedloge predsjednika ovih klubova.

Bradara je imenovala duplo više savjetnika nego njen prethodnik i kolega iz stranke Tomislav Martinović, zadržavši dva savjetnika koja su radila u njegovom mandatu – stranačke kolege Gorana Božića i Slavena Zeljku.

Božić je njen savjetnik u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH okušao se i na lokalnim izborima 2016. godine. Međutim, mandat za Općinsko vijeće u Čitluku nije osvojio. Božić je kao savjetnik Bradare angažovan od polovine januara 2015. godine. Prema informacijama koje je dobio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Doma naroda PFBiH u martu ove godine, Božić je imao tek nešto više od tri godine radnog staža. To znači da je prvo radno iskustvo stekao radeći kao savjetnik Bradarinog prethodnika. Međutim, Božić je naknadno priložio dodatnu dokumentaciju o još dvije godine radnog iskustva u privatnoj firmi.

Hajduk novinarima CIN-a nije htio reći da li je član neke političke partije. „Vi znate da je nemoguće u ovoj zemlji u 99 posto slučajeva ne vezati se makar formalno za nekog da biste bilo šta – došli do tog nekog zaposlenja ili bilo čega“, rekao je Hajduk.

Herceg je na mjesto savjetnika došao sa jednogodišnjim radnim iskustvom pripravnika u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru. Njegov stric je Nevenko Herceg, član HDZBiH i premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nevenko Herceg je za CIN rekao da on nije pomogao svom rođaku da dobije posao.

Bradara je u januaru 2015. godine za svoju savjetnicu postavila i Anu Popović, novinarku sa više od 15 godina radnog staža. Ona predsjedavajuću Doma naroda savjetuje u oblasti pravde, uprave i lokalne samouprave i jedina je koja ispunjava uvjet o potrebnim godinama radnog iskustva.

U decembru 2015. godine Parlament FBiH je izmijenio Zakon o državnoj službi pa odredba o potrebnom radnom iskustvu više nije bila na snazi. Međutim, Ustavni sud FBiH je u decembru 2016. godine presudio da su ove izmjene neustavne. Od tada je ponovo na snazi uvjet o petogodišnjem radnom iskustvu.

Bradara je dvije svoje savjetnice imenovala dok je na snazi bio izmijenjeni Zakon o državnoj službi FBiH – Jelenu Kunić i Irenu Mrnjavac i na njih se nije odnosilo pravilo o petogodišnjem radnom iskustvu.

Mrnjavac je savjetnica Bradare u oblasti gospodarstva i društvene djelatnosti. Ona je prije angažmana u Domu naroda bila savjetnica predsjedavajućeg Skupštine Srednjobosanskog kantona (SBK) Josipa Kvasine, člana HDZ-a iz Kiseljaka. Kasnije je razriješena dužnosti savjetnice u Skupštini SBK-a jer nije ispunjavala zakonom propisane uvjete za to radno mjesto. Mrnjavac je članica Mladeži HDZBiH i dolazi iz Kiseljaka, odakle je i njena šefica Lidija Bradara. Rekla je novinarima CIN-a da o ovoj temi ne želi razgovarati.

Kunić je savjetnica Bradare za Klub srpskog naroda. Ona je prethodno radila kao savjetnica predsjedavajućeg u Skupštini Kantona 10. Novinari CIN-a ni nakon nekoliko mjeseci iz Skupštine nisu dobili odgovore o načinu njenog imenovanja.

Mrnjavac i Kunić su i dalje savjetnice, ali sekretar Doma naroda Izmir Hadžiavdić misli da bi rješenja o njihovom imenovanju trebalo staviti van snage „jer više nisu u skladu sa Zakonom“.

S druge strane, Bradara kaže da je Ustavni sud FBiH donosio političke odluke. Ona je i nakon što su poništene Izmjene Zakona angažovala jednog savjetnika. Stjepan Dujo, magistar prava sa jednogodišnjim radnim iskustvom, savjetuje je u oblasti ustava. Dujo je od oktobra 2015. bio zaposlenik Službe za poslove sa strancima. Od augusta 2016. godine bio je na neplaćenom odsustvu sa posla jer se kandidovao za načelnika Općine Novi Travnik ispred Hrvatske liste za Novi Travnik. Nakon neuspjeha na izborima vraća se na radno mjesto u Službu za poslove sa strancima do februara 2017. godine, kada ponovo zbog angažmana za savjetnika u Domu naroda odlazi na neplaćeno odsustvo.

Iako je svoje savjetnike imenovala protivno Zakonu, Bradara neće snositi sankcije, osim ako se pravosudne institucije ne pozabave ovim slučajem, pojašnjava sekretar Doma naroda. „Ja te vidim da pljačkaš banku: ako te ne prijavim, ti nemaš posljedica“, rekao je Hadžiavdić.

Bradara o sankcijama ne razmišlja: „Vjerujte mi, ja sam toliko sigurna u svoju odluku da o tome nisam razmišljala“.

Ona je novinarima CIN-a rekla da je jako ponosna na svoje savjetnike i da bi bila sretna kada bi oni dobili priliku da rade puno odgovornije poslove:

„Recimo, da rade u evropskim integracijama pri Vladi Federacije, da danas-sutra budu zastupnici, ministri“.