Kako će naši građani proslaviti Novu godinu? Džep diktira planove, cijene dočeka do 300 maraka

Približava se doček Nove godine, a pripreme su uveliko u toku širom Bosne i Hercegovine. I ovog 31. decembra na gradskim trgovima bit će organizirani dočeci uz nastupe poznatih domaćih i regionalnih muzičkih zvijezda.

Praznično raspoloženje osjeća se na svakom koraku, no dok jedni planiraju slavlje, mnogi će dolazak 2026. godine dočekati u redovima ispred javnih kuhinja, koji su duži nego ikada.

Ugostitelji su, kako kažu, spremni za najluđu noć. Završne pripreme su u toku, a dobar provod, prema njihovim riječima, neće izostati. Ipak, sve zavisi od dubine džepa. Cijene dočeka u Banjoj Luci kreću se od 70 pa do čak 300 maraka. Predstavnik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva HoReCa RS Zlatan Tatić kaže da će, kao i svake godine, biti dobre zabave, kako tokom dana, tako i navečer.

"Koliko ko bude mogao sebi priuštiti, toliko će i potrošiti. Neko će ostati kod kuće, neko će izaći malo na trg, ali u suštini ćemo, kao i svake godine, dočekati Novu godinu kako treba", poručio je Tatić.

Ipak, većina građana Novu godinu dočekat će u kućnoj atmosferi. Dok jedni razmišljaju hoće li slaviti u ugostiteljskim objektima, na trgovima ili možda izvan zemlje, sve veći broj ljudi suočen je s mnogo ozbiljnijim problemima. Redovi ispred javnih kuhinja svakim su danom sve duži, a oni koji u njima stoje ne razmišljaju o proslavi, već o tome kako preživjeti dan, prenosi BHRT.

"Nemam šta jesti kod kuće. Da mi oni ne pomognu, ne bih imao ni hljeba. Jedan hljeb danas je dvije marke, to je 60 maraka mjesečno. A ja imam invalidsku penziju 380 maraka i plaćam kiriju 180. Pa evo…", kaže Darko Božičković, jedan od korisnika javne kuhinje.

Svako jutro širom Bosne i Hercegovine formiraju se redovi pred javnim kuhinjama. U njima su penzioneri čije penzije nisu dovoljne ni za lijekove, ali i radno sposobni ljudi s malom djecom koji svojim primanjima ne mogu pokriti ni osnovne životne troškove. To su prizori koje mnogi ne žele vidjeti, ali koji jasno govore o dubini socijalnih problema.

Predsjednik Udruženja "Mozaik prijateljstva" Miroslav Subašić ističe da se svakodnevno priprema između 700 i 800 obroka, a u vrijeme praznika i znatno više. „Vidite koliko ljudi danas čeka da uđe. Više nema ni mjesta. Situacija je veoma teška. Kad dođu praznici i svečanosti, dolazi još više ljudi. To pokazuje koliko se teško živi i koliko je ljudima potrebna pomoć“, naglašava on.

U Bosni i Hercegovini danas postoji oko stotinu javnih kuhinja u koje svakodnevno dolazi oko 20 hiljada ljudi po obrok. Taj broj bi, prema procjenama, bio i veći da mnoge nije sramota stati u red. Javne kuhinje tako odavno nisu samo mjesto gdje se dijeli hrana, već ogledalo društva u kojem živimo.

Sociolog Srđan Puhalo upozorava da je stanje alarmantno.

"Živimo u društvu koje ima toliko problema da bi humanitarni brojevi i žiro računi trebali raditi 24 sata. Ono što je nekada radila država, danas je prebačeno na građane koji se sami snalaze kako znaju i umiju", kaže on.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini nekoliko stotina hiljada ljudi živi u siromaštvu, dok se gotovo 700 hiljada nalazi na rubu siromaštva, preživljavajući iz mjeseca u mjesec s minimalnim primanjima ili u potpunoj neizvjesnosti.

I portal Radiosarajevo.ba pitao je građane Sarajeva gdje će dočekati Novu godinu. Više o tome na linku OVDJE.