Kad se činjenice ne uklope u narativ: Analizirali smo izjavu Sanje Vulić, tačku po tačku

Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, poručila je da neće učestvovati na sjednici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Poziv joj je uputio Louis Crishock, zamjenik visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te supevizor za Brčko.

A, Vulić je, pored informacije koju je odlučila javno podijeliti sa svima - da neće doći na sjednicu PIC-a, u maniru svog šefa, samoproglašenog laktaškog vožda Milorada Dodika, održala i posve nepotrebnu tiradu, koja obiluje neistinama, govoreći, između ostalog, kako Christian Schmidt želi protjerati hrišćane (!?) iz Bosne i Hercegovine. Mi smo joj odlučili odgovoriti činjenicama. Idemo redom:

Neistina br. 1

Uz, standardne poruke da se Schmidt "samo predstavlja kao visoki predstavnik, ali to nije", osvrnula se i na PIC, nazvavši ga "tijelom koje nije predviđeno niti jednim odredbama Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, niti Ustavom BiH".

Kako Vulić očigledno ne barata s dovoljno znanja iz historije, neka nam dozvoli da je podsjetimo: Nakon uspješnog zaključenja Daytonskog mirovnog sporazuma u novembru 1995. godine, u Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o provedbi mira čiji je cilj bio mobilizirati međunarodnu podršku za provedbu Sporazuma. Sastanak je rezultirao uspostavom Vijeća za provedbu mira (PIC). PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini. Nakon Londonske konferencije, PIC se na ministarskom nivou sastao još pet puta da bi razmotrio postignuti napredak i definirao ciljeve provedbe mira za predstojeći period: u junu 1996. u Firenci; u decembru 1996. ponovno u Londonu; u decembru 1997. u Bonu; te u decembru 1998. u Madridu i u maju 2000. u Briselu."

Vulić se potom poziva na europske standarde (...), te galami kako je "nedopustivo mijenjati krivično zakonodavstvo BiH mimo Parlamenta, kao i koristiti tzv. bonska ovlaštenja da bi se politički kažnjavali ili eliminisali izabrani predstavnici jednog od konstitutivnih naroda". Gdje je u ovom govoru nestao Dejton, ne znamo. Isto kao što ne znamo kako je sve ovo, kako ona tvrdi, "potez s ciljem razgradnje Dejtona" - imajući u vidu da je OHR (Ured visokog predstavnika) ovlašteni tumač Dejtonskog sporaiuma... 

"Akcija Schmidta u saučesništvu sa pravosuđem u BiH nije 'jačanje funkcionalnosti', već oblik političkog nametanja koji predstavlja kolonijalni model upravljanja, a ne evropske standarde", nastavila je ona.

Neistina br. 2

Potom je opet pričala o entitetskim granicama, pozivajući se na Aneks 2 Dejtonskog sporazuma.

Da je i tu podsjetimo: Ustavni sud BiH razmatrao je ustavnost izraza "granica" u Ustavu RS još u januaru 2000. godine i zaključio da je izraz "granica" neustavan. Osporeni član Ustava RS izmijenjen je kako bi izraz "granica" bio zamijenjen terminom "međuentitetska linija razgraničenja". Kratko i jasno: Ne postoji državna granica između entiteta.

Neistina br. 3

Nastavljamo dalje. Vulić u svojoj izjavi govori da je Ustav BiH u članu 3 izričito isključio regulisanje imovinsko-pravnih odnosa iz nadležnosti institucija BiH, te jasno definisao da su te nadležnosti u rukama entiteta.

S obzirom na to da su SNSD-ovci proteklo vrijeme u "jako dobrim" odnosima sa američkim vlastima, neka nam Sanja Vulić dopusti da joj citiramo poruke Sjedinjenih Američkih Država na temu državne imovine. Dakle, kako su američke vlasti objavili u maju 2023: "Državna imovina pripada državi, a za njeno regulisanje potreban je zakon na državnom nivou. To nije stvar mišljenja, to je ustavna i pravna činjenica. Prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države imaju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica. U ovom slučaju je ta država Bosna i Hercegovina. To je pitanje riješeno Dejtonskim ustavom koji je jasan i nedvosmislen: 'Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti Bosna i Hercegovina, nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država'. Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine."

Ipak, i pored svega, Vulić nastavlja:

"Zbog toga se postavlja pitanje, o čemu bi se uopšte trebalo razgovarati sa supervizorom Brčko Distrikta? Ako je tema kršenje ustavnog poretka, zanemarivanje Dejtona, ili pokušaji prenosa nadležnosti, onda takav razgovor nema smisla voditi sa šefovima Klubova, sve probleme u BiH, kao i razgradnju Dejtona načinio je čovjek bez legitimiteta, Christian Schmidt. SNSD neće učestvovati u procesima koji služe za prikrivanje tih unilateralnih postupaka. Kao izabrani predstavnik srpskog naroda, moj mandat je da čuvam Dejtonski sporazum, ustavnu ravnotežu i ravnopravnost tri konstitutivna naroda, i u skladu s tim odbijam učešće na sastanku tijela koje nema ustavni ni međunarodni legitimitet.

Istina

Samo dosljedno poštovanje slova, a ne duha Dejtona može sačuvati mir, stabilnost i dostojanstvo svih građana BiH. Јa sam ponosna Srpkinja i nikada i na za šta ne bih izdala svoj narod. Schmidtova ideja o protjerivanju hrišćana, stvaranju unitarne BiH je protiv pricipa Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i ista može dovesti samo do eskalacije odnosa, nikako do poštovanja, mira i suživota."

Ovaj dio njene izjave prilično je zanimljiv: "Zbog toga se postavlja pitanje, o čemu bi se uopšte trebalo razgovarati sa supervizorom Brčko Distrikta? Ako je tema kršenje ustavnog poretka, zanemarivanje Dejtona, ili pokušaji prenosa nadležnosti, onda takav razgovor nema smisla voditi sa šefovima Klubova, sve probleme u BiH, kao i razgradnju Dejtona načinio je čovjek bez legitimiteta, Christian Schmidt."

Imajući u vidu sve neistine koje je izrekla, te sklonost ka izvrtanju činjenica, navedena bi izjava istinito mogla zvučati ovako: "Zbog toga se postavlja pitanje, o čemu bi se uopšte trebalo razgovarati sa SNSD-om? Ako je tema kršenje ustavnog poretka, zanemarivanje Dejtona, ili pokušaji prenosa nadležnosti, onda takav razgovor nema smisla voditi sa SNSD-om. Sve probleme u BiH, kao i razgradnju Dejtona načinio je čovjek bez legitimiteta, Milorad Dodik."

Inače, Crishock je pozvao sve šefove poslaničkih klubova u Predstavničkom domu Parlamenta BiH na sastanak Upravnog odbora PIC-a koji će se održati 2. decembra u Sarajevu.