Jednostrani sadržaji o prošlosti u udžbenicima: Šta uče djeca o historiji u BiH od '92. do '95.

Izvještaj Misije OSCE-a u BiH pokazuje da se u osnovnim školama ratne devedesete posmatraju kao godine vlastite žrtve i stradanja, gdje se promoviše empatija samo prema svom narodu, dok se drugi prikazuju skoro uvijek kao počinitelji zločina.

U svim analiziranim udžbenicima u kojima je prikazan period od 1992. do 1995. godine u BiH, uočen je jednostrani prikaz u kojem se nalaze tri isključive historije, pokazuje izvještaj.

Misija OSCE-a u BiH izdala je pet preporuka koje se odnose na unapređenje i uzajamno razumijevanje, kako bi se ojačalo pomirenje i promovisao održivi mir u BiH, a među kojima je izrada posebnih nastavnih planova koji bi bili 'rasterećeni' dosadašnjim učenjem predmeta historije.

Druga preporuka odnosi se na usmjeravanje ka priznavanju žrtava sa sve tri strane. Zatim, kreirati nastavni program u kojem bi se 'prepoznavali' počinioci zločina iz vlasite zajednice, te razvijanje sposobnosti da učenici kritički ispituju suprotstavljene narative i prepoznaju njihovu političku instrumentalizaciju u prošlosti i sadašnjosti da bi naučili kako se stvaraju historijski narativi i uvidjeli da oni mogu imati političku svrhu u sadašnjosti.

Posljednja preporuka odnosi se na podučavanje nastavnika i nastavnica koji predaju predmet Historija, s obzirom na to da se radi o osjetljivom periodu.

"Naš cilj je da obrazovne institucije usvoje pristupe kojima se potiče kritičko razmišljanje, uvodi multiperspektivnost i promovira bolje međusobno razumijevanje. To bi imalo ogroman utjecaj na omladinu i u konačnici na društvo u cjelini", rekao je ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH.

Još 1998. godine međunarodna zajednica u BiH pokrenula je proces reforme udžbenika, a dvije godine poslije Parlament BiH je trebao donijeti moratorij na podučavanje o ratu u BiH kako bi se historičarima iz svih zajednica omogućilo da izgrade zajednički pristup.

To se još uvijek nije desilo, iako su udžbenici u periodu poslije bili nešto unapređeniji. Podučavanje historije u BiH i danas se koristi za promovisanje jednostranih narativa kojima su se naglašavale razlike i produbljivale podjele u društvu, kažu u izvještaju OSCE-a, koji, između ostalih potpisuje autorica Heike Karge.

"Analiza sadrži zaključak koji jasno upućuje da je došlo vrijeme za suočavanje s proteklim ratom. Od njega je prošlo 30 godina i sada je vrijeme da se tom temom pozabavimo u udženicima historije, što do sada nije bilo učinjeno na odgovarajući način", kaže Karge, profesorica sa Univerziteta u Regensburgu koja ohrabruje historičare iz BiH da uzmu stvari u svoje ruke, navodeći da im ne treba niko više sa strane da analizira udžbenike i daje preporuke.

Misija OSCE-a, Američka ambasada i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje su prije osam godina izgradile Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za historiju. Ali, uprkos tome, u mnogim područjima se i nakon toga usmjerava na jačanje vlastitih ideologija i ostvarivanje širih političkih ciljeva, rečeno je.

Kreatori izvještaja kažu da bi takav zabrinjavajući razvoj događaja mogao narušiti postignuća u vezi s učenjem i podučavanjem historije te učvrstiti podjele u društvu u BiH.

Učesnici su se složili da je pitanje učenja o prošlosti uvjetovano politikom u Bosni i Hercegovini, ali da je potrebno ići ka pronalasku rješenja zbog budućih generacija, koje moraju prevazići nacionalne podjele. Neki od učesnika rješenje vide u posjeti učenika i nastavnika iz Banje Luke Sarajevu i obratno, te iz drugih gradova i manjih mjesta, za što je sličan pozitivan primjer ranije imao Kipar, prema riječima profesora Charisa Psaltisa.

Stručnjaci su preporučili korištenje materijala s izvornom građom koji promiču kritičko mišljenje, poput projekata koji su zaživjeli kroz Udruženje nastavnika historije/istorije/povijesti – Euroclio HIP BiH.