Iz BiH najmanje lažnih azilanata

Problem lažnih azilanata u zemlje Šengena Bosna i Hercegovina bi mogla riješiti uskoro, proizlazi iz najnovijeg izvještaja o monitoringu implementacije vizne liberalizacije Evropske službe za granice Frontex od kraja septembra, javile su Nezavisne.com.

BiH je na putu da uspješno riješi problem lažnih azilanata u zemlje Šengena, proizlazi iz najnovijeg izvještaja o monitoringu implementacije vizne liberalizacije Evropske službe za granice Frontex od kraja septembra.

Kako je navedeno u izvještaju, broj lažnih azilanata iz BiH je u prvih osam mjeseci 2013. godine manji za čak 19 posto u odnosu na isti period prethodne godine i najmanji je od svih ostalih zemalja regiona. Brojčano gledano, u prvih osam mjeseci azil u zemljama Šengena je tražilo 1.835 ljudi iz BiH.

"Razlog za ovakav razvoj događaja je činjenica da nije bilo iznenadnih velikih talasa u 2013. poput onih koje smo zapazili u maju i junu 2012. godine", istaknuto je u izvještaju.

Gledano po zemljama, jedino je u Njemačkoj zabilježen porast broja lažnih azilanata, i to za čak tri puta. U Švedsku je otišlo 80 posto manje azilanata iz BiH, Švajcarsku 60 posto, u Luksemburg 50 posto manje, dok je u Belgiju otišlo 28 posto manje azilanata. Najkritičnija za BiH je bilo u junu, kada je u jednoj sedmici bilo zabilježeno 300 zahtjeva za azil, dok je u ostatku tromjesečja broj azilanata iz BiH bio skoro zanemariv.

Najviše azilanata iz Srbije i Makedonije

Osim BiH, dobre rezultate ima i Albanija, čijih državljana je 17 posto manje tražilo azil u zemljama Šengena. Zbog velikog broja lažnih azilanata iz Srbije i Makedonije, ukupna statistika za zemlje zapadnog Balkana nije ohrabrujuća, jer je u prvih osam mjeseci zabilježen porast od sedam posto. U prvih osam mjeseci u pet top destinacija u koje idu lažni azilanti zabilježeno je 13.125 zahtjeva iz zapadnog Balkana. U avgustu je zabilježeno ukupno 2.500 lažnih azilanata, odnosno 17 posto više u odnosu na jul.

"Iz Republike Makedonije zabilježeno je 700 aplikacija, što je više za 41 posto, a slijedi Srbija, s porastom broja od 23 posto. Svaka druga aplikacija dolazi od strane aplikanata iz Srbije", navedeno je u izvještaju.

Iz Crne Gore je za 45 posto manje azilanata. Iz ove zemlje je vrlo mali broj zahtjeva, gotovo matematički neprimjetan u odnosu na BiH, ali i ostale zemlje u regionu, javiljaju Nezavisne.

U izvještaju je napomenuto da lažni azilanti i dalje preferiraju Njemačku, s obzirom na to da je čak 82 posto svih aplikacija upućeno azilantskim službama te zemlje. Njemačka je, kako se navodi, od 13.125 ukupnih zahtjeva obradila čak 9.500. U odnosu na 2012. godinu, Njemačka je obradila dvostruko više zahtjeva u 2013. godini.

Izuzimajući BiH i Albaniju, sve ostale zemlje prate približno sličan ciklus uspona i padova broja zahtjeva za azil kao u 2012. godini.

Jedna od negativnih pojava koju je zabilježio Frontex odnosi se na sve veći raskorak između broja primljenih zahtjeva za azil i broja protjeranih osoba, čiji su zahtjevi odbijeni.

Prema podacima Frontexa, odnos broja primljenih zahtjeva i broja vraćenih osoba sada iznosi četiri prema jedan.

"Pet top destinacija za azilante vratilo je 620 ljudi u pet zemalja zapadnog Balkana tokom avgusta ove godine. To predstavlja pad od oko 27 posto u odnosu na protekli izvještajni period", istaknuto je u izvještaju.

Njemačka je u tom periodu vratila samo 169 aplikanata, što je odnos jedan prema 12, dok je u junu odnos bio jedan prema pet, a u julu jedan prema 10.

Tanja Fajon, izvjestilac za viznu liberalizaciju Evropskog parlamenta, istakla je da je ohrabrena podacima da broj azilanata iz BiH opada.

"Veoma mi je drago zbog toga jer je za vašu zemlju od krucijalne važnosti da ne ugrozi slobodu putovanja za svoje građane. Uskoro mehanizam za suspenziju bezviznog režima stupa na snagu i upravo zato je jako važno da bh. vlasti nastave s implementiranjem mjera kako bi zaštitile viznu liberalizaciju, koja je veliki napredak na putu ka EU", navela je Fajon, a javile Nezavisne.

Dodala je da su ovakvi podaci najbolje oružje protiv onih zemalja članica EU koje, opravdano ili neopravdano, pokušavaju vratiti vize.

"Ne smijemo dozvoliti da se to ikad desi. To bi bio veliki udarac procesu proširenja, kako za BiH, tako i za EU u cjelini", rekla je ona.
Mehanizam u decembru?

Savjet ministara pravde i unutrašnjih poslova EU bi na decembarskoj sjednici mogao usvojiti mehanizam za suspenziju bezviznog režima, koji je nedavno izglasao Evropski parlament, potvrdila je Tanja Fajon.

Kako je istakla, ukoliko se to desi, 20 dana nakon objavljivanja u "Službenom glasniku EU" Evropska komisija može započeti proceduru osporavanja tog zakona pred Evropskim sudom.

"Zasad nemamo informaciju da li će Komisija to i učiniti. Komisija je jasno istakla pravnu zabrinutost, a posebno u odnosu na mehanizam reciprociteta. Ali ne očekujem da će doći do odluke da je taj zakon ilegalan", navela je Fajon.