Indeks percepcije korupcije: BiH i dalje na opasnom putu

Na toj skali ocjena od nula do 100, nula predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, a 100  najniži nivo korupcije. TIBiH je poredeći rezultate u posljednjih pet godina, gdje se ocjene kreću od 42 za 2012. i 2013., što je bila najveća ocjena u ovom periodu, do 38 za 2015. godinu, te 39 za 2016., zaključio da BiH nije napravila nikakav napredak.

Što se tiče regiona, BiH poziciju na listi CPI dijeli s Albanijom, a i dalje se nalazi ispod Hrvatske (ocjena 49 i 55. mjesto), Crne Gore (ocjena 45 i 64. mjesto) i Srbije (ocjena 42 i 72. mjesto), dok su ispod BiH Makedonija, koja je najviše nazadovala u regionu (nalazi se na 90. mjestu, s ocjenom 37) i Kosovo (ocjena 36 i 95. mjesto).

Loading...

Predsjedavajući Odbora direktora TIBiH Srđan Blagovčanin je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da je nepostojanje napretka BiH na listi Indeksa percepcije korupcije pokazatelj odsustva napretka u bilo kojem reformskom procesu.

"Ukoliko nema napretka u borbi protiv korupcije nije moguće ostvariti napredak ni u bilo kojoj drugoj oblasti", kazao je  Blagovčanin.

Govoreći o uzrocima i žarištima korupcije Blagovčanin je naveo da je ključni problem politička korupcija te da je stanje unutar provosudnih institucija poprimilo zabrinjavajuće razmjere, posebno u tužilaštvima.

Ekstremna prisutnost političke korupcije, kako je dodao, zahtijeva rješenja na nivou političkog sistema, odnosno reformiranje načina na koji funkcionišu političke partije i nosioci javnih funkcija.

Blagovčanin je naglasio da poseban prioritet mora biti reforma pravosuđa koje se suočava ne samo s pokušajima političke kontrole već i sa sve većim brojem korupcijskih afera u svojim redovima.

CPI je globalni indeks, a slično ranijim godinama, na prvom mjestu su Danska i Novi Zeland s ocjenom 90, a slijede Finska i Švedska s ocjenama 89, odnosno 88. Na dnu liste su Libija, Sudan, Jemen, te Somalija s ocjenom 10.  

Ovogodišnji CPI, ističu u TIBiH, pokazuje da sve više zemalja bilježi nazadak, što pokazuje potrebu za preduzimanjem hitnih mjera u borbi protiv korupcije, posebno u zemljama, kao što je BiH, u kojima sistemska korupcija na najvišim nivoima vlasti vodi sve većoj nejednakosti u raspodjeli moći, bogatstva i jazu političkih elita i građana.