Huskić: Da nije bilo Tribunala, naši sudovi bi te procese pretvorili u lakrdiju

Neki od događaja koji su obilježili 2017. godinu su presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a politički analitičar Adnan Huskić ocjenjuje da građani trebaju cijeniti rad ovog suda koji je, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, imajući u vidu složenost dokazivanja zločina koji su počinjeni i iznimno zahtjevan dokazni postupak, Bosancima i Hercegovcima pružio neku vrstu satisfakcije.

Naglašava da rijetko koja država može očekivati ovakav sud, a brojni su sukobi u svijetu.

"Taj proces mi ne bi mogli sami iznijeti, jer da je to ostalo na domaćim sudovima, to bi se na kraju pretvorilo u političku lakrdiju. Dakle, u tom smislu ja, što se tiče samog rada Tribunala, prije svega, moram reći da je moguće da nije osudio svakog koga je trebao, ali definitivno nije osudio nikoga koga nije trebao", mišljenje je Huskića.

Govoreći o činu Slobodana Praljka koji je popio otrov nakon izricanja presude u haškoj sudnici, Huskić navodi da to nema veze sa samim radom suda, rekavši da su "sigurnosne procedure bile opuštenije zato što se čitav rad Suda privodio kraju, tako da je to vjerovatno bio razlog koji je omogućio da se nešto tako desi".

"Istraga će pokazati kako je sve to teklo, jer to se nije moglo desiti bez neke pomoći izvana. Bez obzira na taj čin Praljka i odvlačenje pažnje s onoga što je bilo suština, odvlačenje pažnje sa žrtava na počinioce, mišljenja sam da čin nije diskvalificirao sam Sud, a pogotovo ne njegov dosadašnji rad. Radi se o događaju koji se nije smio dogoditi, ali to nije nešto što bi dovodilo u pitanje rad Haškog tribunala", smatra Huskić.

Komentirajući rad bh. vlasti u ovoj godini, stava je da nisu uspjeli uraditi "ništa suvislo", ali da postoje svijetli primjeri a to su pojedini ministri na državnom nivou, iako ocjenjuje da je generalna ocjena jako loša.

Huskić smatra da su dešavanja s početka godine u vezi s 9. januarom, "danom Republike Srpske", koja su protekla u znaku pojačanih napetosti u BiH, gdje su najavljeni i novi referendumi, bili uvod "u novu političku krizu s neizvjesnim posljedicama".

Za kraj je rekao da još uvijek postoji mogućnost da se ispravnim politikama i odgovornim odnosom prema javnosti vrati i povjerenje građana u institucije.

"Ni druge države, za koje već neko vrijeme smatramo da su značajnije napredovale u tom smislu, a govorim o našim susjedima lijevo i desno, nisu bespovratno na putu demokratskog razvoja. Naš problem je, međutim, u tome da zbog opšteg beznađa i katastrofalne politike gubimo vrijedan dio populacije kroz emigraciju", ocjenjuje Huskić.

Naglašava da je prevashodan cilj zaustaviti dalje propadanje i pružiti ljudima viziju da ovdje može biti bolje.