Da li će male političke stranke ponovo odlučivati o formiranju vlasti

Prema anketi na portalu Radiosarajevo.ba većina birača već sada zna za koga će glasati, a tek manji broj njih pratit će predizbornu kampanju.

Uoči općih izbora 2018. godine na političkoj sceni BiH pojavio se niz novih malih stranaka čiji predsjednici i šefovi su donedavno bili dio velikih političkih stranaka. Oni su zbog neslaganja sa stranačkom politikom, sukobom sa vrhom stranke ili iz nekih svojih principa odlučili napustiti velike stranke i formirati svoje.

Bosna i Hercegovina već 16 godina, još od izbora 2002. godine, funkcionira na bazi političkih “petorki” i “šestorki”. Pet ili šest političkih stranaka obično čine vlast u entitetu Federacija BiH i na državnom nivou, uvijek na ivici kvoruma i u tim slučajevima jedan ili dva glasa presuđuju sve.

Upravo manje političke stranke koje imaju jedan do dva glasa u skupštinama kantona, entiteta ili države često presuđuju u donošenju zakona, formiranju vlasti i drugim pitanjima. Naravno njihovi glasovi su najskuplji, pa se samo od sebe nameće pitanje - da li su nečija dva glasa jači od nečijih 20.

Politički analitičar Almir Terzić izjavio je za Radiosarajevo.ba da postoje dva razloga zašto je to tako, a to su birački odbori i lični interesi.

“Manje stranke vrše trgovinu predstavnika u biračkim odborima i prodaju ih velikim strankama. To je jedna dimenzija političkih partija i njihovo djelovanje uglavnom svodi samo u toku trajanja izbornog procesa, nakon čega zapravo sva njihova aktivnost politička zamre. Druga grupa su političke stranke ličnih interesa koje nastaju cijepanjem većih političkih stranaka, čiji predsjednici ih osnivaju isključivo radi sebe. Građani u fokusu vide samo predsjednika takve stranke, dok druge ljude ne vide”, ocijenio je Terzić.

Naš sagovornik objašnjava da bez kvalitetne izmjene izbornog zakona u BiH i uređenja političke scene će se idalje ovakve stvari dešavati.

“Zašto je dobro formirati političku partiju u BiH? Najbolji dokaz tome je da mi u nekoliko posljednjih mandata zapravo imamo trgovinu mandatima. Na žalost u BiH je takva situacija da često jedan glas presuđuje u parlamentarnoj većini. To nije nikako dobro, jer u takvim uslovima, zapravo bi imamo klasične trgovine, gdje zastupnik trguje određenim upravnim odborima, nadzornim odborima. Tu se zasigurno može govoriti o kriminalu i korupciji”, spomenuo je Terzić.

Prema njegovim riječima, to će tako trajati sve dok se ne podigne izborni prag sa tri na pet posto.

“Najočitiji primjer je u Domu naroda FBiH gdje neko ko je osvojio par stotina glasova odlučuje o sudbini dva miliona ljudi. Osim izbornog praga potreban je i drugačiji raspored mandata”, zaključio je Terzić.