'Haški osuđenici bi u zatvorima Srbije bili kao na slobodi'

Ako bilo ko odobri iz Ujedinjenih nacija (UN) da haški osuđenici izdržavaju kaznu u Srbiji treba ga krivično goniti, izjavio je za agenciju Fena bošnjački oficir za vezu s Haškim tribunalom Amir Ahmić upitan za komentar o zahtjevu Srbije  da UN odobri da njeni državljani haške kazne  izdržavaju u srbijanskim zatvorima.

„To bi bila faktička sloboda za sve presuđene. Tribunal nema mandat da donese takvu odluku - rekao je Ahmić, komentirajući najnoviji zahtijev koji je Srbija uputila UN-u da odobri da njeni državljani osuđeni za ratne zločine po presudama ICTY-a  zatvorske kazne izdržavaju u Srbiji.

Na pitanje da li će predmeti koji budu preneseni lokalnom pravosuđu moći biti uspješno procesuirani, Ahmić kaže da odgovornost za nastavak krivičnog gonjenja ima i Vijeće sigurnosti UN-a  i međunarodna zajednica u BiH i regionu.

Podsjećanja radi, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić koji je bio predsjednik Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju sa Haškim tribunalo, nedavno je rekao kako Srbija već niz godina pokušava izdejstvovati kod UN-a i Haškog tribunala odluku da osuđeni ratni zločinci kaznu zatvora izdržavaju u Srbiji. Ljajić je pojasnio kako je ranije Srbija dobijala negativan odgovor zbog toga što nisu svi optuženici bili uhapšeni, zatim kako se sumnja da će u srbijanskim zatvorima osuđenici imati "povlašteni" tretman.

Tek nedavno su, rekao je Ljajić, dobili obećanje od čelnika Haškog tribunala i UN-a da će njihovi predstavnici doći u Srbiju i obići zatvore kako bi eventualno odobrili da haški osuđenici izdržavaju zatvorske kazne u Srbiji, nakon čega, rekao je Ljajić, Srbija očekuje pozitivan odgovor. 

Na pitanje koliko je ICTY doprinio uspostavi pravde,  s obzirom na skori završetak rada Tribunala i oprečna mišljenja o njegovom radu, Ahmić kaže da je uprkos kritikama ICTY doprinio uspostavi pravde: „Tribunal treba promatrati i ocjenjivati isključivo u svjetlu njegovog osnovog cilja - procesuirati najodgovornije za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Svi drugi ciljevi ili podciljevi su doprinosi Tribunala. Uspostava i održanje mira, zaustavljanje zločina, pravda za žrtve, ili pravda za sve nas, uspostavljanje povjerenja među pogođenim zajednicama su ustvari doprinosi Tribunala. Mislim da je Tribunal i pored raznih kritika doprinio uspostavi pravde na više načina, a najvažniji način je podrška i pomoć Tribunala u jačanju nacionalnih pravosuđa radi progona ratnih zločinaca, posebno u BiH.“