Haris Zahiragić usred Zagreba: "Da vam nešto kažem, 'Herceg-Bosna' nikada neće biti napravljena!"

Domovinski pokret (DP) u Hrvatskoj, koalicioni partner tamošnje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), zatražio je u ponedjeljak, 1. juni, da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije postigne dogovor o konkretnim koracima koje RH treba poduzeti kako bi se osiguralo da Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Ako se to ne postigne, poručili su, vrijeme je za povratak paradržave, takozvane "Herceg-Bosne".

Inicijativu su sinoć u HTV-ovoj emisiji Otvoreno analizirali Frano Matušić (HDZ), Mladen Barać (DP), Nino Raspudić (Drito), poznat po svojim desničarskim stavovima, ali i Haris Zahiragić, potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).

"Kada prijetite, trebate znati čime prijetite"

Odgovarajući na pitanje kako se misli "vratit ćemo Herceg-Bosnu", ako ne prođe DP-ova inicijativa, Barać je rekao: "Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga ostala dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Mi bismo bili najsretniji da se oni mogu dogovoriti unutar BiH. Ali mi imamo cijelo vrijeme jednu vrtnju u krug. 'Vrtio sam ih u krug', bile su riječi Bakira Izetbegovića u Neumu kada su srušeni bili ti isti pregovori. Mi smatramo da geopolitički trenutak, pogotovo novi američki pristup prema ovome dijelu svijeta, može otvoriti neke nove kanale za aktualizaciju ove teme."

Uslijedila je žestoka replika Zahiragića, koji je i zastupnik u federalnom Domu naroda:

"Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem lično.

Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine - vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji", poručio mu je Zahiragić, a potom nastavio:

Šta vi to nama predlažete?!

"Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je 'vrtio', ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izvinuti. S druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva. Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju - dva u Federaciji i jedan u entitetu RS - Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Šta mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300 hiljada ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete? U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko."

Istaknuo je da su i za člana Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda također glasali mnogi Srbi i Hrvati.

"U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10 posto participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40 posto participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a Hrvati, iako Bošnjaka živi 80 posto. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80 posto Bošnjaka u Federaciji i 55 posto Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33 posto i na nivou Federacije 50 posto", izjavio je Zahiragić.