Hadrović: "Svesrpski sabor" predstavlja eskalaciju Putinovog utjecaja, SAD je spreman braniti BiH!

Ohrabrujuće su promptne reakcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Europske unije (EU) koje su svjesne da "svesrpski sabor" predstavlja eskalaciju Putinovog utjecaja na Balkanu kroz ovu deklaraciju koja zagovara projekt "srpskog svijeta", kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba Adnan Hadrović, ekspert za međunarodne odnose.

Uloga Moskve

Ovaj viši savjetnik za globalnu sigurnost, diplomatiju i međunarodne odnose Instituta za razvojni impakt u Washingtonu i bivši bh. diplomata, "svesrpski sabor" od 8. juna 2024. sagledava iz šireg geopolitičkog ugla i strategije zvanične Moskve.

"Ohrabrujuće je što je Ambasada SAD-a u BiH odmah reagovala, navodeći da 'RS nije država i može postojati samo unutar Bosne i Hercegovine'. Dodikovi planovi dovode u opasnost mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost u evroatlantskim institucijama. Podsjećam da su SAD istinski prijatelj i strateški partner BiH, svih njenih građana i naroda, te snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Trenutna američka politika prema BiH je da su SAD spremne braniti BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom, jer su mnogo uložile u njen mir, stabilnost i prosperitet", dodao je Hadrović.

U užem smislu, iz balkanskog ugla, prema riječima Hadrovića "svesrpski sabor" nije ništa drugo nego "ideološka objava rata" svim susjednim zemljama u kojima živi značajan procenat srpskog pravoslavnog stanovništva.

"Ovdje prvenstveno mislim na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i djelomično Sjevernu Makedoniju. Ova deklaracija predstavlja reinkarnaciju "Načertanja" i u tom smislu je veoma opasno minimizirati njen značaj, kao što neki pokušavaju činiti u javnom prostoru. Vučić je "svesrpskim saborom" pokazao, iako to nije novost za one koji dobro poznaju njegov lik i djelo, da je opasniji i lukaviji od svog ideološkog vođe i mentora Slobodana Miloševića, u čijoj je vladi imao propagandnu Gebelovsku ulogu. Vučić je ovim saborom konačno pokazao da se nije ni milimetra odmakao od svoje poznate izjave 'za jednog Srbina stotinu Muslimana' i nošenja 'puške-kišobrana' na Trebeviću iznad opkoljenog Sarajeva", komentira Hadrović.

Za razliku od Slobodana Miloševića, koji je ratove najavljivao direktno, Vučić šalje još opasnije poruke i prijetnje, indirektno, kroz ovu deklaraciju, govori Hadrović.
"Ona prijeti opstojnosti države Bosne i Hercegovine više nego Miloševićeve najave krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog vijeka", dodao je.

Instrukcije iz Moskve

Za razliku od devedesetih, zvanična Moskva danas je snažno involvirana u događaje u BiH i na Balkanu kroz svoj maligni utjecaj i vrlo jasne želje da se destabilizira ovaj dio svijeta.

"Nije slučajno što je Dodik došao na 'svesrpski sabor' iz Rusije, donoseći 'taze' instrukcije od Putina i Aleksandra Dugina, ruskog nacionaliste i velikog pobornika vojne invazije u Ukrajini. Deklaracija jasno propagira proruski kurs Vučića i Dodika, koji se ovim dokumentom udaljavaju od Europe i njenih vrijednosti. Dodikove fašisoidne izjave poput 'dovoljno vam je 25 posto teritorije' su u suštini iste kao one Mladićeve izjave na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu 'taj cilj se može postići samo genocidom', te ih stoga treba ozbiljno shvatiti i prema njima se tako i odnositi", govori sagovornik portala Radiosarajevo.ba, te dodaje:

"Organiziranjem 'svesrpskog sabora' i usvajanjem "Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda", Vučev režim, uz Milorada Dodika i njegove političke saveznike, jasno je pokazao da Srbija ne želi pripadati europskom političkom prostoru. Ovim potezom Srbija nedvojbeo demonstrira odbacivanje temeljnih vrijednosti europskog mirovnog projekta i procesa europskih integracija."

Ujedno, od 6. do 9. juna u održani su izbori za Europski parlament (EP) koji su pokazali značajan, ali ne odlučujući rast ekstremne desnice i islamofobije s kojom Dodik, ali i Vučić, ozbiljno kalkuliraju u svojim planovima.

"Održavanje sabora je tempirano pred europske izbore, nadajući se da će desnica dobiti većinu, što se srećom nije dogodilo. Desnica je ojačala, ali ne dovoljno da bi imala većinu. Ovaj pomak udesno može utjecati na europsku politiku, uključujući pitanja proširenja, migracija i životne sredine, no srećom ne u mjeri u kojoj su se nadali Vučić, Dodik, Orban i njihov mentor Putin", komentira Hadrović.

Element Donalda Trumpa

U tom kontekstu, potrebno je napomenuti da Vučić i Dodik, također, priželjkuju pobjedu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na predstojećim američkim izborima. I po Hadroviću, navedeno bi moglo značajno promijeniti američku politiku prema Balkanu, NATO-u i drugim strateškim pitanjima od važnosti za BiH i region Zapadnog Balkana.

"Nadaju se da bi pobjeda Trumpa, koji gaji simpatije prema Putinu i totalitarnim režimima, dala više prostora separatističkim snagama predvođenim Dodikom da krenu u realizaciju projekta secesije RS (priprema u toku 'sporazum o razdruživanju') od BiH. Također, to bi opet vjerovatno stavilo u fokus inicijativu bivšeg vodećeg Trumpovog stratega i diplomate za zapadni Balkan Richarda Grenella o 'stvaranju RS' na sjeveru Kosova. Nadalje, Vučić i Dodik se nadaju da bi u slučaju pobjede Trumpa, BiH bila ostavljena na milost i nemilost desničarskim snagama predvođenim Putinom te Orbanom i onima kojih je, nažalost, sve više u Evropi", komentira Hadrović.

Bojazan od ovakvog razvoja situacije je više nego opravdana, ali..

"No, ipak Vučić i Dodik zaboravljaju da Sjedinjene Američke Države, kao strateški partner BiH, vode politiku kontinuiteta prema BiH i Daytonskom sporazumu bez obzira ko je na vlasti. Zaboravili su i činjenicu da je upravo i Trumpova administracija stavila Dodika na crnu listu u julu 2017. godine zbog opstruiranja Daytonskog mirovnog sporazuma", konstatira Hadrović.