Kako se greške u evidenciji nestalih Srebrenice koriste za širenje dezinformacija o "lažnim žrtvama"

Stvarne greške u evidenciji žrtava genocida u Srebrenici postale su materijal negatorima za nove dezinformacije o "lažnim žrtvama". Detektor je pronašao profile koji takve tvrdnje ovog ljeta šire društvenim mrežama, koristeći javno iskomunicirane greške za dovođenje u pitanje broja ubijenih.

Detektor je ovog ljeta pronašao stranice i profile sa identičnim objavama u kojima se navodi da se na zidu Memorijalnog centra u Potočarima nalazi ime čovjeka koji je živ i nedavno izdao knjigu. Portal Raskrinkavanje upravo je ovu objavu na jednoj od stranica označio lažnom.

Emir Zulejhić, koordinator programa na platformi Raskrinkavanje, za Detektor je pojasnio da je jedan od popularnijih narativa na društvenim mrežama ove godine bio pokušaj umanjivanja broja žrtava genocida u Srebrenici, a da se konkretno u spomenutim objavama radilo o mješavini tačnih i netačnih, odnosno namjerno nepotpunim informacijama.

“Osoba je na preliminarnom spisku stradalih zaista bila na spisku pod tim imenom i prezimenom. Isto ime je uklesano na spomen-ploči u Srebrenici, da bi kasnije, naknadnim evidencijama, zapravo se potvrdilo da osoba ipak nije bila među stradalim”, kazao je Zulejhić te dodao da je osoba uklonjena iz aktualnog spiska stradalih osoba. 

Prema njegovim riječima, upravo ovi primjeri stvarnih grešaka u evidenciji koji su jasno i javno iskomunicirani u javnosti se koriste kako bi se umanjio broj stvarnih žrtava. 

Ko širi narative o “lažnim žrtvama genocida u Srebrenici”?

Emir Zulejhić, koordinator programa na platformi Raskrinkavanje.ba. Foto: Detektor.ba
Narative o “lažnim žrtvama genocida u Srebrenici” 2024. godine je širio Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta Republika Srpska, koji je izjavio da su “na nadgrobnim pločama u Memorijalnom centru u Potočarima upisana imena ljudi koji su živi i koji se nalaze u specijalnoj evidenciji CIPS-a u BiH”. Dokument, koji je koristio tada Dodik, kasnije je javno objavila agencija Srna, te drugi mediji, a lični podaci brojnih osoba našli su se i na društvenim mrežama.

Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini je iste te godine pokrenulo istragu o imenima koja su upisana na zidu u Memorijalnom centru Potočari.

Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica kazala je da ukoliko neko želi da relativizira i negira genocid, to će uraditi, te da ljudi jednostavno ne provjeravaju informacije. 

“U Podrinju naročito je to jako rasprostranjena pojava, da imamo mnogo istih prezimena i mnogo istih imena. Moje porodično prezime Salihović postoji i na teritoriji općine Srebrenica i Bratunac”, rekla je Salihović. 

Kako je pojasnila, u mezarju Memorijalnog centra upravo pored uklesanog imena njenog brata koji se zvao Abdulah Salihović, nalazi se još jedna osoba s istim imenom i prezimenom, ali starija nekoliko decenija.

“Razlika je samo u imenu oca. Ali ćete vi sigurno naći da u mnogim porodicama imate jako sličnih imena gdje porodice daju imena svojih rahmetli djedova, pradjedova, tako da se ta linija tih skoro pa istih imena nastavlja i nastavila se i poslije genocida”, dodala je. 

Ostatak teksta čitajte na linku OVDJE.