Govor mržnje sve više normalizovan: Predizborna kampanja sa sobom nosi brojne izazove u BiH

Predizborna retorika u Bosni i Hercegovini često sa sobom nosi i porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama i u političkom diskursu. Umjesto rasprava o programima i rješenjima za građane, javni prostor nerijetko postaje mjesto podjela, uvreda i širenja netrpeljivosti. Koliko je ovaj problem izražen uoči predstojećih izbora i kakve posljedice ostavlja na društvo bila je tema i konferencije koja je održana u Sarajevu.

Političari su se ranije međusobno osporavali argumentima, a danas se sve češće osporavaju ljudi, njihove nacionalnosti, vjere i porijeklo. Ovako stanje u javnom prostoru opisuje jedan dugogodišnji novinar koji upozorava da je govor mržnje postao gotovo svakodnevna pojava, posebno uoči izbora. Govor mržnje zapravo političarima služi da dobiju glasače.

"To je jedini način na koji mogu da uzmu najviše glasova jer jedan nacionalni tor strahuje od onog drugog a onaj drugi plaši ove sa svom tom retorikom koju pokazuje 30 godina. To je, nažalost, najbolji adut i ovih 30 godina kasnije sa kojim političari osvajaju birače", poručuje no0vinar BHRT-a Dragan Maksimović.

Umjesto rasprava o ekonomiji, obrazovanju ili životnom standardu, javni prostor često preplave uvrede, podjele i poruke koje produbljuju nepovjerenje među građanima. Stručnjaci upozoravaju da posljedice nisu samo političke. Takvi narativi utiču na društvenu klimu, podstiču diskriminaciju i dodatno udaljavaju građane jedne od drugih.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Arnhild Spence podsjeća: "Ovakvo odgovorno ponašanje uključuje da se ne negira genocid, da se ne potiče mržnja, da nema relativizacije genocida, da nema glorifikacije ratnih zločina i presuđenih ratnih zločinaca, da se borimo protiv dezinformacije i da podržavamo novinare i radnike civilnog društva."

"Govor mržnje je postalo, ako tako možemo reći, novo normalno što ne bi smjelo da bude. I ono što je zaista poražavajuće je da je sloboda izražavanja postala jednostavno isprika za to što se koristi govor mržnje. I to se ne smije dešavati", poruka je koju iz Ureda UNESCO-a šalje Siniša Šešum za BHRT. 

Riječi izgovorene u kampanji ne nestaju nakon zatvaranja biračkih mjesta. One ostaju među građanima i oblikuju društvo mnogo duže od samih izbora. Posebno su izložene društvene mreže, gdje se govor mržnje širi brže nego ikada.

"Postoji nešto što je njima dalo dozvolu gdje su oni sami pomislili da je potpuno normalno izaći u javnost i na najbrutalniji način uvrijediti neku osobu, neko dijete, psovati, prijetiti, slati nas u jame, strijeljati" kaže to Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.

U društvu koje još nosi teret dubokih podjela, svaka izgovorena riječ ima posebnu težinu. Zato stručnjaci upozoravaju da predizborna kampanja ne bi smjela biti prostor za širenje mržnje, već prilika za nadmetanje idejama i rješenjima. Izbori traju nekoliko sedmica, a posljedice govora mržnje među građanima ostaju mnogo duže.