Godišnjica strašnog zločina kod Ključa: Dan kada je ubijeno oko 260 civila bošnjačke nacionalnosti

Zločin nad civilima sela Biljani kod Ključa, kada je Vojska Republike Srpske ubila oko 260 civila bošnjačke nacionalnosti, dogodio se na dašnji dan prije 31. godinu.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća da je napad na to selo započeo u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992. godine, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada takozvane Vojske Republike Srpske (VRS) u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije iz Sanice.

Posljedica tog napada je pokolj oko 260 civila bošnjačke nacionalnosti koji su bili mještani Biljana što je dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini.

Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bećo Ćehić, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, prva otkrivena masovna grobnica naziva Crvena zemlja I pronađena je u novembru 1995. iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava.

Najveća masovna grobnica je jama Lanište I iz koje je u periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice.

Sud Bosne i Hercegovine je u martu 2005. podigao optužnicu protiv Marka Samardžije koji je u svojstvu komandira Treće čete saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade VRS-a naredio i učestvovao u masakru u Biljanima.

Prema optužnici, Samardžija je naredio ženama da se upute u pravcu osnovne škole u Biljanima, a muškarce starije od 18 i mlađe od 60 godina je u koloni sproveo u pravcu te iste škole gdje su oni najprije bili zatvoreni u učionice i Dom kulture, a zatim u grupama od po 5 do 10 ubijani.

Preostali muškarci su, kako se navodi u optužnici, najprije batinani a zatim smješteni u autobuse sa kojima je preostalo civilno stanovništvo odvezeno na lokalitet „Lanište“ i likvidirano.

Publikacija Ratni zločin u Biljanima, Predmet: Marko Samardžija dokumentuje ovaj predmet Suda Bosne i Hercegovine koji je u novembru 2006. donio presudu i osudio Samardžiju na 26 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.

Međutim, dvije godine kasnije, u drugostepenom postupku pred Sudom BiH, Samardžija je oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.

Iako je većina tijela žrtava ovog masakra pronađena, objelodanjen je kontekst događaja svjedočenjima preživjelih, Samardžija za sada ostaje kao jedini osuđeni. Ponovo apelujemo na nadležne institucije da ne zaborave žrtve ovog ratnog zločina i da se angažuju na pronalaženju i procesuiranju počinilaca ovog masakra.

U povodu godišnjice UDIK se prisjeća ubijenih civila iz sela Biljani kod Ključa.