Globalizacija i siromaštvo-refleskije na BiH

Globalizacija na planetarnom nivou uzima svoj danak svakodnevno u svim sferama ljudskoga društva. Naročito su globalizaciji podložni i teško joj se odupiru male zemlje i mali narodi, izjavio je danas u Sarajevu Sulejman Redžić, predsjednik "Kruga 99", čija je ovonedjeljna sesija bila posvećena temi "Globalizacija i siromaštvo-refleskije na BiH".

Redžić je kazao da, prema zvaničnim svjetskim statistikama, jedna trećina stanovništva na Zemlji je bukvalno gladna, druga trećina je polugladna, a vjeruje se da samo jedna trećina uživa ovozemaljske blagodati.

"Bosna i Hercegovina, zemlja u intenzivnoj tranziciji, izuzetno trpi refleksije i procese globalizacije u svim svojim sferama", kazao je Redžić.

Pameću, mudrošću i političkom voljom protiv globalizacijskih procesa

On smatra da se BiH može suprotstaviti ovom globalnom problemu racionalnijim i održivijim korištenjem prirodnih resursa, vraćanjem tradicionalnim vrijednostima.

"Prirodni resursi mogu biti stavljeni u funkciju smanjenja siromaštva, naročito u ruralnim područjima. S druge strane, to je i velika šansa za otvaranje novih radnih mjesta, posebno za veliki broj polukvalifikovane i nekvalifikovane radne snage", kazao je Redžić.  

Da bi se BiH što je moguće više oduprla procesu globalizacije i prilagodila svoje resurse neophodna je pamet, mudrost i politička volja.

"Zbog toga je formiranje vlasti na državnom nivou ključni preduvjet i procesima održive globalizacije, a i smanjenja lokalnog siromaštva", istaknuo je Redžić.

Ekonomski analitičar Anton Jekauc, koji je bio uvodničar na sesiji "Kruga 99", kazao je da današnja tema predstavlja najšire i najkompleksnije gledanje na razvoj čovječanstva poslije industrijske revolucije.

"Svijet je dospio u jednu situaciju da govorimo o globalnoj finansijskoj krizi, o globalnom razvoju pod znakom upitnika i postavlja se pitanje kako je to tako i zašto je to tako? Kako to najedanput da evropske zemlje koje su najrazvijenije dospijevaju u krizu, govori se o propasti eurozone. Koji su to uzroci, šta izaziva tu krizu", kazao je Jekauc.  

Kada posmatramo probleme eurozone to je, po njegovim riječima, svakako vođenje jedinstvene monetarne politike na nivou Evropske monetarne unije i vođenje fiskalnih politika na nivou članica zemalja Evropske unije.

Jekauc smatra da je vrlo interesantno postaviti i pitanje kakve su refleksije ovih svih procesa na BiH. BiH, po njegovim riječima, ima strukturu donošenja odluka koje generišu krizu po prirodi stvari.

"Naime, kod nas Centralna banka vodi jedino monetarnu politiku, dok su fiskalne politike, dakle budžeti i porezi, na nivou entiteta. U Banjoj Luci se nalazi direkcija za indirektno oporezivanje i to izaziva jednu stalnu krizu jer Vijeće ministara, odnosno Ministarstvo finansija i trezora vrši to na jedan birokratski način koji ne odgovara vremenu u kome živimo", kazao je Jekauc.

Dodao je da "Karensi bord" drži monetarnu masu na nivou deviznih rezervi, te da je to također jedan instrument koji je ograničavajući za razvoj.