Gender, jezik, nacija, kućica? Sve o Popisu stanovništva

Predstavnici nevladinog sektora i Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine danas su sučelili svoje stavove vezane za predstojeći popis stanovništva, na javnoj diskusiji održanoj u organizaciji ACIPS-a (Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije).

Nevladinom sektoru sporan je upitnik, tj. popisnica. Radi se o nekoliko stvari: o pitanjima 23. (nacionalna/etnička pripadnost), 24. (vjeroispovijest) i 25. (maternji jezik), koja smatraju poligonom za buduće političke manipulacije, o tome da popisnica nije gender senzitivna (pitanja su postavljena u muškom rodu), te su ustrajni da evropske preporuke nisu ispoštovane.

Više o pitanjima 23, 24 25. i njihovoj problematičnosti, možete čitati na sljedećim linkovima:
Šta sa osobama koje imaju dva maternja jezika?
Diskriminatorni upitnik za popis stanovništva 2013.

Komšiluk pita

O značaju samog popisa Hennesey je rekla, između ostalog, da će prvo pitanje upitnika koji naša zemlja dobije od Evropske unije, pred članstvo, biti: koliko građana živi u BiH

Tokom dvosatne debate obje strane ponudile su argumentaciju za svoja stajališta, a svoje mišljenje na početku skupa dala je i Mary-Ann Hennessey, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu. Naglasila je Hennessey značaj popisa i u tom kontekstu nekoliko stvari. Ona je navela da pitanja o nacionalnoj pripadnosti ili jeziku ne moraju nužno biti loša ili beskorisna, ali je podvukla to da se nijedan građanin ove zemlje ne smije osjećati pod pritiskom ili ugrožen dok bude odgovarao na pitanja iz upitnika.

„Svako se mora osjećati slobodnim da odgovori prema onome kako se osjeća.“

A da li će to biti moguće, ostaje da se vidi. Naime, jedna od spornih odrednica za predstojeći popis jeste ona da će popisivači popisivati okolinu u kojoj žive, znači, realnost je takva da će nas o osjetljivim pitanjima ispitivati komšije. Recimo, šta da je jedan građanin ili građanka BiH pripadnik jedne moderne, neopaganske religije. Poput Wicce. Koliko će se taj građanin ili građanka osjetiti slobodnim da takvo što podijele s komšilukom?

Istina, pitanje jeste neobavezno i na njega se ne mora odgovoriti, ali ako neko nešto odbije odgovoriti iz stida ili nelagode, o kakvoj slobodi se ovdje govori?

Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, opravdao je ovaj potez time da lokalci najbolje poznaju susjedstvo/komšiluk/комшилук, znaju kad ko radi, a tu je još i problem miniranih dijelova BiH. Međutim tu treba dodati, kao što je sam Milinović i rekao, da će svi popisivači – bez obzira na sve – imati sa sobom precizne mape i upute kako doći do određenog kućanstva...

Uz Milinovića, na raspravi su kao govornici učestvovali i Alen Tatić, predstavnik Inicijative za slobodu izjašnjavanja te Anes Makul, glavni i odgovorni urednik časopisa „Novi pogledi“ ACIPS, koji u posljednjem broju izvrsno tematizira popis

Jedno od najčešćih pitanja tokom diskusije, koja su postavljali brojni predstavnici domaćeg i inostranog civilnog sektora, bilo je pitanje 25.: pitanje koje se odnosi na maternji jezik, jer je ono od tri sporna (23, 24. i 25.) jedino obavezno da se odgovori; ako ne odgovorimo na njega država nas može kazniti sa iznosima od 100 do 10,000 KM.

Spornost ovog pitanja jeste ta što ne dozvoljava mogućnost više odabira, već vam se na pitanje 'koji jezik smatrate maternjim' nude odgovori: bosanski, srpski, hrvatski i 'ostali' nakon čega ide 18 kućica u koje se upisuju 'ostali jezici'.

Iako NVO sektor tvrdi da ne postoji mogućnost zaokruživanja više odgovara, direktor Agencije, Milinović, danas je izjavio kako 'vam to niko ne može zabraniti'. I ne samo to, Milinović je naglasio da će popisivači proći adekvatnu obuku, te da će poseban naglasak biti stavljen na to da je striktno zabranjena bilo kakva sugestija pri odgovoru osobi koja odgovara.

Imat ćemo stoga na jesen i probni popis, u 60 popisnih krugova: u oba entiteta i Brčko Distriktu, a upute, kao i upitnici, za ovaj testni cenzus već su gotovi. Ukoliko bi se sad mijenjali, dodao je on, ugrozio bi se cijeli proces na način da je pitanje da li bi ga bilo moguće održati 1. aprila 2013, za kada je popis zakazan.

No, nakon probnog popisa, dodao je Milinović, mijenjat će se sve ono što se uoči kao sporno ili problematično. Na pitanje 'zašto kućice, a ne linija', odgovorio je da je tako lakše raditi nakon popisa, zbog skeniranja upitnika; nakon pitanja 'da li je moguće da nevladin sektor vrši monitoring popisa', Milinović je kazao da će popis u BiH promatrati međunarodni posmatrači.

Popisivači sa osnovnom školom?

Doznajemo i da će upitnici biti pripremljeni na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku, te na dva pisma, ćirilici i latinici, a i nacionalne manjine moći će tražiti upitnik na svom jeziku, pa se postavilo pitanje da se ovim već na početku daje odgovor na pitanje o jeziku. NVO sektor je sugerirao 'zar ne bi bilo lakše napraviti jedan upitnik, na jednom jeziku kojeg smo po zakonu svi obavezni znati', a Milinović je rekao kako bi to i za njih bilo lakše, ali zakon je decidan: tri jezika i dva pisma

Također, direktor Agencije za statistiku BiH smatra da je član 16. Zakona o popisu stanovništva BiH, koji kaže „podaci prikupljeni popisom koristit će se isključivo u statističke svrhe“, garant tome da se prikupljeni podaci neće politički zloupotrebljavati.

Jedino što je zasmetalo u zaista stručno pripremljenim odgovorima Milinovića, bio je komentar o struci popisivača. Iako je rekao da će se od popisivača tražiti pismenost, čitak rukopis i minimalno SSS, ipak je dodao da će se „prihvatiti i stručnost osnovne škole tamo gdje ne bude moglo drugačije“.

Zaključak javne diskusije bio je da će se debata nastaviti: Milinković je kazao kako je zadovoljan ovom, „prvom diskusijom sa nevladinim sektorom“, te je najavio i brojne slične panele u narednom periodu, kao i medijsku kampanju koja bi trebala upoznati bh. građane i građanke sa svim detaljima oko budućeg cenzusa. Nevladin sektor također je najavio svoju kampanju ne uspiju li se izboriti za promjene na kojima insistiraju.