EU kandidatima otvara jedinstveno tržište, raste zabrinutost da bi se BiH mogla približiti Rusiji

Europska unija otvorit će svoje tržište zemljama koje čekaju na članstvo, pod uvjetom da pristanu stati uz Uniju u odnosu prema neprijateljskim državama i industrijskim konkurentima, navodi se u nacrtu prijedloga Europske komisije.

Kako piše Politico, državama kandidatima, od kojih neke već decenijama čekaju članstvo u EU, bit će ponuđen dosad nezabilježen oblik "postepene integracije" u jedinstveno tržište, uključujući trgovinu bez prepreka i pristup istraživačkim programima, dok se njihove pristupne aplikacije budu obrađivale, navodi se u nacrtu plana.

"Jedinstveno tržište prvi je prioritet za ekonomsku konvergenciju", navodi se u analizi pogodnosti koje bi kandidatima trebale biti ponuđene prije proširenja.

"Ranija integracija otvorila bi mogućnosti za kompanije iz Unije, ojačala europske lance vrijednosti i smanjila strateške zavisnosti. Komisija će utvrditi gdje potvrđena regulatorna usklađenost i sposobnost provođenja pravila omogućavaju dublje učešće u istraživanju, inovacijama i industrijskoj saradnji, kao i širi pristup tržištu. Prioritet treba dati mogućnostima koje unapređuju pripreme za pristupanje i odgovaraju zajedničkim ekonomskim i strateškim potrebama", navodi se.

Analiza, koju nadzire Alexandre Adam, jedan od glavnih savjetnika Ursule von der Leyen i bivši saradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, radikalno bi promijenila pristup EU zemljama u njenom susjedstvu.

Trenutno su gotovo sve ekonomske koristi bliže saradnje rezervisane za članice EU, a nijedna nova država nije pristupila Uniji od Hrvatske 2013. godine.

U okviru Adamovog paketa mjera, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori bit će ponuđene mape puta čiji je cilj ubrzavanje procesa pristupanja EU u narednim godinama.

Kod drugih zemalja, poput Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, proces traje znatno duže, a raste zabrinutost da bi mogle izgubiti interes za članstvo ili se više približiti Rusiji ili Kini.

Prema planu Komisije, ekonomske koristi ponuđene kandidatima zavisit će i od njihove podrške vanjskopolitičkim ciljevima EU, dok će pristup jedinstvenom tržištu biti uslovljen time da ključne tehnologije ne dijele s neprijateljskim državama i trgovinskim konkurentima.

"Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuje, učešće u osjetljivim sektorima mora biti praćeno saradnjom u provjeri investicija, kontroli izvoza, provođenju sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija.

Procjena pristupa trebala bi uzeti u obzir stratešku usklađenost, kritične zavisnosti i sposobnost upravljanja rizicima za infrastrukturu i lance snabdijevanja. Tamo gdje ti uvjeti nisu ispunjeni, obim učešća treba prilagoditi u skladu s odgovarajućim instrumentom", istaknuto je.

Von der Leyen u srijedu stiže u Albaniju na razgovore u okviru turneje po zapadnom Balkanu.

Posjetit će i Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koje prema novom planu neće dobiti ubrzani put ka članstvu u EU, a tokom posjete promovirat će ekonomske koristi bližeg usklađivanja s Unijom.

"Postepena integracija mora biti opipljiva za naše građane i kompanije", rekao je za Politico kosovski premijer Albin Kurti.

"Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, evropskim fondovima i finansijskim programima, kao i zajedničkim programima u oblastima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture. Podržavamo postepenu integraciju, ali ona mora biti put prema punopravnom članstvu u EU, a ne paralelan proces ili zamjena za njega. Kosovo je spremno uraditi svoj dio", dodao je Kurti.

Prema analizi, krajnji cilj država kandidata treba ostati punopravno članstvo u EU.

"Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme, države kandidati moraju završiti rigorozan proces zasnovan na zaslugama i provesti dalekosežne i trajne reforme", navodi se.

Ipak, koristi će zavisiti i od toga da države ispune svoje obaveze.

"Tamo gdje te obaveze nisu ispunjene, učešće mora ostati reverzibilno. Pristup treba suspendirati ili povući kada za to postoje opravdani razlozi", upozorava se u prijedlogu.

Sadašnje članice EU izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti da Unija primi nove države koje bi nakon članstva mogle odustati od preuzetih obaveza i poremetiti ključne europske politike.

Za vrijeme bivšeg premijera Viktora Orbana, Mađarska je koristila veto kako bi blokirala sankcije Rusiji i podršku Ukrajini.

Adamova analiza, koja bi trebala biti predstavljena najvišim zvaničnicima 6. oktobra, nakon povratka von der Leyen sa zapadnog Balkana, predložit će nove uvjete za države koje pristupe EU kako bi se spriječilo nazadovanje u oblasti demokratije i vladavine prava.