Epidemija leptospiroze: Stručnjaci upozoravaju - moguće je širenje, evo šta se mora uraditi

Nakon što je krajem aprila zabilježen prvi slučaj leptospiroze u Sarajevu, a do danas potvrđeno čak 26 slučajeva, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo proglasilo je epidemiju za cijeli kanton.

Stručnjaci sada upozoravaju: ako se ne poduzmu adekvatne mjere, bolest bi se mogla proširiti i na Hercegovinu. Bianca Pehar, dr. vet. med., procijenila je mogućnost pojave i u ovom dijelu zemlje.

Koji su simptomi leptospiroze?

"Kod ljudi simptomi mogu početi kao blaga gripa – povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima – ali u težim slučajevima dolazi do ozbiljnih komplikacija, uključujući zbiljna oštećenja jetre i bubrega (Weilova bolest), meningitis, plućna krvarenja i multiorgansko zatajenje, s mogućim smrtnim ishodom. Dugoročne posljedice mogu uključivati kronično zatajenje bubrega, neurološke smetnje i produženi umor", dodala je.

Osim toga, zaražene životinje mogu postati kronični nosioci, izlučujući bakterije urinom i time predstavljati stalan rizik za okolinu i ljude. Jedan od ključnih faktora koji je doveo do širenja leptospiroze u Kantonu Sarajevo bio je izostanak sistematske deratizacije od 2022. do sredine 2024. godine. Porast populacije glodara doveo je do povećanog rizika od zaraze, posebno nakon obilnih padavina i poplava koje stvaraju idealne uslove za širenje bakterije.

"Bez sistemske deratizacije i kontrole glodara, rizik se širi kao tiha prijetnja. Voda kontaminirana urinom zaraženih životinja lako dolazi u kontakt s ljudima – kroz pukotine u koži, sluznice, pa čak i gutanjem prilikom kupanja ili rada u prirodi", upozorava dr. Pehar u razgovoru za Hercegovina.info.

Cijepljenje stoke i pasa, koji mogu postati kronični nositelji bakterije i urinom kontaminirati okoliš, smatra se osnovom u prevenciji. No praksa u Bosni i Hercegovini pokazuje drugačiju sliku. Nekada se u našoj zemlji redovno provodio godišnji monitoring leptospiroze kod goveda – testiranjem muznih krava s farmi i malih gospodarstava koja proizvode mlijeko za mljekare, kao i životinja u karanteni. Taj se nadzor, međutim, ne provodi već više od deset godina.

Lekcija koju ne smijemo ignorisati

"Već desetljeće to više nije slučaj. Trenutno se pretraga na leptospirozu vrši samo kod prijavljenog pobačaja krava, ovaca, koza, svinja i kobila. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke i dostaviti ih u službeni laboratorij radi analize. Naravno, ako pobačaj nije prijavljen, pretraga se ne provodi", istaknula je dr. Bianca Pehar.

Dodatni rizik predstavljaju glodari – osobito štakori i miševi – koji su poznati prenosioci leptospira. Njihova prisutnost u urbanim sredinama izravno je povezana s pojavom bolesti, a neadekvatna deratizacija može imati ozbiljne posljedice.

"Ovo je lekcija koju ne smijemo ignorirati", upozorava dr. Pehar. "Bez sistemskog pristupa i saradnje zdravstvenog i veterinarskog sektora, riskiramo da se slični scenariji ponove – ne samo u Sarajevu, već i u drugim dijelovima BiH, uključujući Hercegovinu."

Kako je Pehar istaknula, ako se ne poduzmu pravovremene i adekvatne mjere, postoji realna opasnost od širenja infekcije, naročito u područjima s povoljnim ekološkim i klimatskim uvjetima za opstanak bakterije Leptospira.

"Općenito, ako se ne poduzmu adekvatne mjere, postoji značajna mogućnost širenja na susjedna područja, uključujući Hercegovinu. Veterinarska i zdravstvena služba igra ključnu ulogu u sprječavanju epidemije", kazala je Pehar, a potom i objasnila da rizik širenja leptospiroze iz Kantona Sarajevo na područje Hercegovine ovisi o nekoliko ključnih faktora.

Prije svega, leptospiroza se prenosi putem vode kontaminirane urinom zaraženih životinja, poput glodavaca. Prisutnost poplavnih zona, stajaće vode i rezervoara infekcije među domaćim ili divljim životinjama omogućuje širenje bolesti. Također, česta mobilnost ljudi, ljubimaca, stoke i divljih životinja može dodatno olakšati prenošenje bolesti.

"Sve u svemu, bez odgovarajućih preventivnih mjera postoji značajan rizik da se epidemija proširi i na susjedna područja, uključujući Hercegovinu", naglasila je.

Kako se zaštititi?

Prevencija je najbolji lijek. Evo osnovnih mjera koje je dr. Pehar predložila, a da ih svaki građanin može poduzeti:

• Izbjegavati kontakt s potencijalno kontaminiranom vodom i tlom
• Ne kupati se u rijekama, jezerima i kanalima, posebno nakon poplava ili u tropskim područjima.
• Ne hodati bos po vlažnom tlu i blatu u područjima gdje ima glodara ili stoke.
• Koristiti zaštitnu opremu pri radu u rizičnim sredinama
• Rukavice, čizme i zaštitna odjeća nužni su kod rada sa stokom, u kanalizacijama, na farmama i tokom deratizacije.
• Dezinfekcija i higijena nakon kontakta s potencijalno kontaminiranim materijalom.
• Održavanje higijene prostora i hrane
• Održavati kuće, štale i skladišta hrane čistima i suhim.
• Zaštititi hranu i vodu od kontaminacije urinom glodara.
• Ne konzumirati neprokuhanu vodu iz prirodnih izvora.
• Suzbijanje populacije glodara
• Sprovoditi sistematsku deratizaciju u domaćinstvima, farmama i gradskim područjima.
• Uklanjati izvore hrane i skloništa za glodare.
• Cijepljenje domaćih životinja
• Vakcinacija pasa i goveda može značajno smanjiti rizik prijenosa na ljude.
• Redovno veterinarsko praćenje i prijava bolesti.

"Ako ste bili u rizičnom kontaktu i osjećaš simptome poput visoke temperature, bolova u mišićima, povraćanja ili žutice, neophodno je odmah se obratiti ljekaru. Pravovremeno i adekvatno liječenje može spriječiti komplikacije", zaključila je Pehar.