Emir Hadžikadunić: Utjecaj Irana u BiH se nepotrebno preuveličava

Ovosedmična posjeta ministra vanjskih poslova Islamske Republike Iran Hosseina Amira-Abdollahiana, susreti sa šeficom bosanskohercegovačke diplomatije, dr. Biserom Turković, te političkim i drugim predstavnicima izazvali su različite reakcije, uključujući i brojne oštre kritike i komentare kako je to udarac prozapadnom kursu naše zemlje.

Takve stavove dominantno je prenio i portal Radiosarajevo.ba, uključujući i tekstove naših uvaženih saradnika na ovu temu.

S druge strane, postoje i nešto drugačija gledišta, koja pozivaju na uzdržanije stavove i realan pogled na međunarodne odnose.

Iran i BiH

Prof. dr. Emir Hadžikadunić, ekspert u oblasti međunarodnih odnosa, profesor na SSST-u i bivši bosanskohercegovački ambasador u Iranu i Maleziji kaže za portal Radiosarajevo.ba da se utjecaj Irana u Bosni i Hercegovini naprosto nepotrebno preuveličava.

"U vanjskopolitičkoj strategiji BiH, države članice Organizacije za islamsku saradnju (Iran je jedna od njih) se pominju u jednoj ili dvije rečenice. Dakle, niti se BiH previše zanima za probleme država Zaljeva, niti se Iran previše zanima za probleme Balkana. Drugo, našu vanjsku politiku u velikoj mjeri determinišu vanjski faktori: euroatlanske, evropske ili regionalne integracije koje afirmišu vlastite principe geo-ekonomske ili geo-političke komplementarnosti. S druge strane, Iran nije dio tih integracija, ne pripada našem geopolitičkom okruženju, niti je podređen gravitacionom polju evropskog ili euroatlanskog sistema. Njegovi nacionalni interesi su primarno vezani za drugi regionalni sub-sistem koji ima svoje specifične okolnosti i izazove", kazao je profesor Hadžikadunić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba. 

Ukoliko, dodao je, pogledamo stvarne efekte vanjskopolitičkih odnosa Irana i BiH - onda će nam biti još jasnije zašto su ti odnosi prilično limitirani.

"Dakle, učešće Irana u ukupnom političkom dijalogu BiH sa drugim državama dosta je skromno. U proteklih dvadesetak godina, dvije države su održale samo tri bilateralne razmjene na najvišem političkom nivou. Mohammed Khatami je bio posljednji iranski predsjednik koji je posjetio BiH davne 2005. godine. S druge strane, posljednja posjeta šefa države iz BiH (Bakir Izetbegović) upriličena je prije šest godina. Na nivou ministara ili zamjenika ministara održano je sedam do osam bilateralnih razmjena od 2003. do 2021. godine", ukazao je.

Jedna lasta

Prema njegovim riječima, Iran i BiH imaju također simboličnu ekonomsku saradnju.

"Ukupna trgovinska razmjena Irana i BiH ne prelazi 50 miliona KM za period od pet godina (2015-2020). Radi poređenja, trgovinska razmjena BiH sa Turskom u istom periodu iznosi više od šest milijardi maraka, sa Saudijskom Arabijom više od 390 miliona maraka! Turistička razmjena je beznačajna da uopće nije evidentirana statistički. Kao što jedna lasta ne čini proljeće tako ni jedna posjeta ministra vanjskih poslova Irana ne može promjeniti suštinu postojećih odnosa dvije države", rekao je.

Budući se u javnost u BiH nameće pitanje treba li uopće razgovarati sa Iranom, posebno u okolnostima dramatičnih dešavanja u toj zemlji, prof. dr. Hadžikadunić kaže:   

"Dakle, znamo šta su strateški prioriteti vanjske politike BiH. Znamo i zašto su to evropske i evroatlanske integracije. Međutim, vanjska politika nije gađanje samo jedne mete. Postoje drugi vanjskopolitički ciljevi koji su možda manje važni, ali su također ciljevi. BiH ima 45 ambasada, šest diplomatskih misija i šest konzularnih predstavništva širom svijeta. Mnoge od tih ambasada su izvan Evrope ili Sjeverne Amerike, najviše u državama Azije", podsjeća on.

Pružali su nesebičnu podršku

Te države rezidentnog pokrivanja su, dodaje, također, potencijalno tržište za plasman roba i usluga iz BiH.

"Iz njih dolaze turisti i potencijalni investitori. Neke su pružale nesebičnu političku i vojnu podršku za vrijeme agresije na BiH. Sa svim tim državama treba održavati redovne diplomatske kontakte. Iran je jedna od tih država. To naravno ne znači da ne treba voditi računa kada voditi taj dijalog. To je posebna tema koju ova kratka analiza nije obuhvatila", zaključuje prof. Hadžikadunić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.