Džaferović: "Samo širok probosanski blok može zaštititi državu, opasno je popuštati SNSD-u i HDZ-u"

Prvi put nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je mandat predsjedavajućem Vijeća ministara BiH (Borjana Krišto - HDZ) protiv volje jednog člana, kazao je u intervjuu za Fenu bivši član Predsjedništva BiH i kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović.

Ključna je to nadležnost Predsjedništva BiH koje je, kao kolektivni šef države, na čelu državne izvršne  vlasti. Ta institucija predstavlja i simbolizira suverenitet BiH, zbog čega Džaferović smatra da se trebao "sagledati širi kontekst situacije u kojoj se nalazi BiH i tragati za rješenjem koje će predstavljati jedinstven stav Predsjedništva kao kolektivnog šefa države".

"Umjesto toga postupilo se samo formalno. Da se razumijemo, Poslovnik o radu Predsjedništva omogućuje i takvo postupanje, ali cijenim da to u ovoj situaciji nije dobro", dodao je.

Kaže da u Predsjedništvu BiH nema više Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), barem formalno, te nema više onog lošeg ambijenta kojeg je proizvodio svojim neprimjerenim ponašanjem.

Međutim, ostala je ista politika, politika nerealnih, izvanustavnih zahtjeva, blokada i ucjena koju provodi njegova nasljednica Željka Cvijanović, tako da se u suštini ništa nije promijenilo, mišljenja je Džaferović.

Na pitanje kako gleda na proces formiranja vlasti u ovo postizborno vrijeme, Džaferović je kazao da je kompletan proces implementacije izbornih rezultata krenuo bez ozbiljne procjene stanja u kojem se zemlja nalazi.

Ističe da je čin dodjele kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, kao i u protekle četiri godine, deblokirani NATO put, imajući u vidu obaveze koje po osnovu ovih integracijskih procesa BiH treba ispuniti, zahtijevao što je moguće veći stepen jedinstva, naročito probosanskih snaga. 

"Udar na ustavni poredak SNSD-a u proteklom mandatu i naša borba protiv toga, kao i blokade i uvjetovanja koje su dolazile od Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), također su zahtijevale uspostavu jakog, od najznačajnijih stranaka formiranog probosanskog bloka", smatra Džaferović.

Dodao je da su regionalno, evropsko i globalno okruženje i pozicija BiH također nalagali uspostavu takvog bloka koji je trebao biti okosnica formiranja nove vlasti jer bi se na taj način najbolje štitili interesi zemlje i sačuvalo dostojanstvo. 

"Umjesto toga, zbog nezajažljive potrebe za vlašću osam političkih subjekata s probosanskog političkog spektra se udružilo, zanemarilo sve opisano i odlučilo da ide na noge glavnim kočničarima iz proteklog mandata i traži njihovu pomoć za učešće u vlasti i za izbacivanje SDA iz vlasti. I naravno, dobili su je", kaže Džaferović.

Međutim, tvrdi da to ima svoju cijenu, a ona se odnosi na ispunjavanje uvjeta SNSD-a i HDZ-a jer sve što ove dvije stranke nisu mogle ostvariti u proteklom mandatu sada im je obećano, jek kaže da ko zna čitati detalje u sporazumima koje su potpisivali i tumačiti izjave koje su davali, sasvim sigurno će zaključiti tako. 

Dovoljno je, kaže, uporediti sadržaj izjave koju su čelnici političkih stranaka potpisali u Briselu 12. juna 2022. godine, onaj dio koji se odnosi na Izborni zakon i tekst potpisanih sporazuma koji se odnosi na isto pitanje i sve postaje jasno, ali pristali su, dodaje, kreirati lažni narativ o kooperativnosti i pozitivnoj promjeni SNSD i HDZ.

"Sve ovo što govorim već je u dobroj mjeri prepoznala bh. javnost, kao i same neke članice Osmorke, koje su napustile projekat i potvrdile kakvi su ustupci na štetu državnih interesa pravljeni iza zatvorenih vrata", kazao je Džaferović.

Na pitanje kako vidi odnos snaga unutar Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH posebno zbog činjenice da će SNSD imati četiri delegata u Klubu Srba, Džaferović kaže da i tu dolazi do još jedne  "nedosljednosti Osmorke ili sada Šestorke, ili možda već Trojke".

"Nema šta nisu izgovorili na račun SDA o četvrtom delegatu SNSD-a u Domu naroda u prošlom mandatu i kakve neistine nisu iznosili, a sada su potpuno suprotno, naočigled cijele javnosti dali taj četvrti mandat SNSD-u. Pokušavaju da to prikriju prozirnim i neutemeljenim izgovorima", kazao je.

Ukoliko i HDZ bude imao četiri delegata, dodaje on, te dvije stranke će imati većinu od osam delegata i bez njih neće biti moguće donijeti ni jednu odluku u tom domu. Osim toga, četiri delegata iz bh. entiteta Republika Srpska su alat u rukama jedne političke stranke kojim se legalno mogu blokirati sve odluke od strane samo te političke stranke.

Ukoliko nova koalicija formira vlast na državnom nivou Džaferović ne očekuje bolju prohodnost zakonskih rješenja nego je to bio slučaj u proteklom mandatu, jer je prethodna parlamentarna većina bila mnogo komotnija pa je opet bilo ogromnih problema.

"Ova koja se najavljuje je svedena skoro na minimum. Minimum su 22, a oni sada, ako to ostane tako, imaju 23 zastupnika. Ta činjenica sama po sebi je vrlo upozoravajuća kada je u pitanju prohodnost zakona i kako najavljuju efikasan rad parlamentarne većine", dodao je.

Džaferović je komentirao i informacije koje su se pojavile da bi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt mogao nametnuti izmjene Ustava Federacije BiH, kazavši da je protivnik takvog pristupa iz jednostavnog razloga što izborna pravila ne smiju biti mijenjana nakon što otpočne izborni proces.

Visoki predstavnik je promijenio izborna pravila netom nakon okončanja izbornog procesa, dok izborni rezultati nisu bili poznati, a ni to se nije smjelo uraditi, kaže, jer to je protivno osnovnim demokratskim postulatima, kaže on i ističe da je zbog toga i podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH.

"Ukoliko bi visoki predstavnik sada u ovom trenutku nešto nametnuo, a tiče se implementacije izbornih rezultata iz proteklog izbornog procesa, onda bi to obesmislilo i demokratiju i same izbore i ko zna gdje bi nas to odvelo", kazao je.

Umjesto toga, smatra da bi visoki predstavnik trebao insistirati da politički subjekti koji udovoljavaju specifičnoj vrsti većine potrebne za formiranje vlade FBiH, formiraju tu vladu.

To bi u konkretnom slučaju značilo, da koaliciju mogu sačinjavati one političke stranke koje imaju mogućnost da predlože rukovodstvo FBiH u Domu naroda i parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu jer se u tom dijelu SDA neće moći zaobići budući da s Demokratskom frontom (DF) jedina može predložiti predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH koji potvrđuju Vladu FBiH.

Ističe da je potrebno naći modus po kojem će se formirati Vlada FBiH u kojoj će učestvovati one političke stranke koje mogu predložiti predsjednika/potpredsjednika Federacije i koje imaju parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta i tu je, kaže SDA nezaobilazna.

Osvrnuo se i na ovogodišnju proslavu neustavnog dana RS, ističući da je nevjerovatno što je izostala reakcija institucija koje su zadužene za sprečavanje izvršenja krivičnih djela i njihovo procesuiranje, prije svega agencija za provođenje zakona i Tužilaštva.

Kaže da su mu zaprepašćujuće i reakcije političkih aktera kojima se pokušava relativizirati to pitanje pa čak i izjednačiti 9. januar i 1. mart - Dan nezavisnosti BiH, dodajući da je očekivano što Dodik iznosi takve stvari, ali sada po prvi put u Sarajevu ima partnere koji govore isto.

"Nevjerovatno je koliko ljudi mogu nisko pasti i zanemariti sve moguće istine u borbi za vlast. To je već prva posljedica lažnog narativa iz sadašnjosti o kojoj sam govorio. Da li su protagonisti lažnih narativa svjesni gdje nas vodi filozofija i logika lažnih narativa", upitao je Džaferović.

Za međunarodnu zajednicu kaže da je pragmatična u tom smislu jer je njima je važno da se očuva mir i stabilnost te su skloni ne reagirati adekvatno na očigledno krivično djelo, a osim toga, kaže Džaferović, skloni su da udovolje nekim zahtjevima SNSD-a i HDZ-a, misleći da će ih na taj način zadovoljiti.

"Već se u ovom trenutku može iščitati da se to odnosi na državnu imovinu i Izborni zakon, ali vidjet ćemo. Mislim da je to pogrešan pristup, jer neprirodno je pokušavati praviti red tako što ćete udovoljavati zahtjevima onih koji prave nerede. Kad-tad se to obije o glavu", kazao je.

Naglasio je da se red treba praviti tako što će se insistirati na dosljednom poštivanju pravila svih aktera i upotrebljavati raspoloživi instrumentarij prema svakome ko ne poštuje pravila, ali kaže da je generalno gledano, zabrinut zbog ovakvog odnosa međunarodne zajednice, barem onog dijela koji ima moć.

"Slabost međunarodne zajednice ili njen kalkulantski odnos hrabri antibosanske snage, zato je i moguće da na primjer Dodik odlikuje ruskog predsjednika Vladimira Putina u jeku ruske agresije na Ukrajinu, a da za to nema nikakvih posljedica. Ovoga bi trebale biti svjesne i probosanske političke snage", podvukao je.

Kako je zaključio bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, što je moguće veći stepen jedinstva onih koju ovu državu osjećaju svojom, polazna je osnova u zaštiti interesa države, a tek poslije toga dolazi međunarodna zajednica jer je tako bilo u prošlosti, tako će biti i u budućnosti.