DW: Biden na bivšem ratnom poprištu
Radiosarajevo.ba
Joe Biden u Sarajevu, Beogradu i Prištini. Već sama ruta, koju je odabrao je svojevrstan politikum, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. SAD žele vratiti BiH na pravi put i urazumiti Dodika. Pitanje je samo, kako?
Frankfurter Allgemeine Zeitung pojašnjava da se Bidenova (Džo Bajden) odluka da prvo posjeti glavni grad BiH ne slaže sa željom Srbije da bude tretirana kao ključna država u regionu. Osim toga, on odlazi i na Kosovo, za Srbe tako reći "nedržavu", što sigurno neće pojednostaviti njegove razgovore u Beogradu, navodi Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje: "Bosna je s pravom ponovo dospjela u centar pažnje. Američka i evropska diplomatija je ovu zemlju jako zapostavila, usmjerivši cijelu pažnju na Kosovo. Pošto je kasni porođaj kosovske države izveden a prinova koliko toliko zdrava došla na svijet, sada je na redu ranije rođeno problematično dijete: BiH."
Bosna bi mogla postati drugi Kipar
"Vođa Srba Milorad Dodik pobrinuo se u Banja Luci da u ovoj balkanskoj državi gotovo ništa ne funkcionira. Pri tome on ne teži otcjepljenju RS i njenom pripajanju Srbiji".
"Dodik je dovoljno pragmatičan i željan vlasti i moći da zna da ne može slijediti tako ambiciozan cilj, tim prije što mu u Srbiji nedostaju partneri", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje: "Bosni ne prijeti rat, kakav je bjesnio devedesetih godina, ali bi ona mogla postati drugi Kipar, smatra bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown."
Ashdown je zemlju opisao kao podijeljenu i disfunkcionalnu, nazvavši je crnom rupom sa duboko ukorijenjenom korupcijom. "Ne možemo si priuštiti luksuz da odemo s tog prostora, jer bi to značilo destabilizaciju," smatra Ashdown. Stoga će Biden u razgovorima u Bosni željeti čuti šta Sjedinjene Američke Države mogu uraditi kako bi BiH ponovo dovele na kurs i urazumili Dodika", piše između ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Izbjegnut genocid ali i prihvat izbjeglica
Njemačka štampa danas se osvrće na rat na Kosovu, koji se vodio prije deset godina. Zašto je bombardovanje Srbije i Kosova bilo neophodno?, pita se novinarka lista Sueddeutsche Zeitung u članku pod nazivom "Kada su ljudska prava naučila da pucaju" i navodi dva razloga: "Jedan je da se izbjegne genocid na Kosovu i zato je to bila "humanitarna intervencija" a drugi, o kojem se toliko ne govori, je da se želio izbjeći dolazak na stotine hiljada izbjeglica u zapadnu Evropu. Za razliku od Amerikanaca, Evropljani još imaju živa sjećanja na rat", piše između ostalog u feljtonu, koji je objavio Sueddeutsche Zeitung.
Milošević nije pristao samo na aneks B
"Milošević je", iznosi novinarka lista Sueddeutsche Zeitung, "nakon Rambujea u martu 1999 pristao na primirje, okončanje napada na kosovske Albance i na mirni suživot. Samo jedan zahtjev nije mogao prihvatiti, a to je bio Aneks B sporazuma, koji NATO-u daje pravo da se slobodno kreće po Miloševićevoj Jugoslaviji. Nije nemoguće da je Aneks B bio ciljano osmišljen da pogodi Miloševićevu sujetu i da ga prisili da odbaci sporazum", smatra novinarka lista Sueddeutsche Zeitung i u podužem članku, u kojem analizira situaciju na Kosovu nakon povlačenja srbijanskih snaga i govori o korupciji, odsutnosti pravne države i siromaštvu, zaključuje: "Kosovo nije zemlja, Kosovo je katastrofa."
dw-world.de/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.