Pčelari u BiH u problemima: Ekstremna suša znatno umanjila prinos

Pčelarima je u avgustu počela nova sezona. Suša i izuzetno visoke temperature u prvoj polovini mjeseca nisu im išli u prilog.

Na dobojskom području pčelama sada nedostaju voda i polen. Za razliku od početka nove, pčelari su zadovoljniji prinosom u prethodnoj sezoni.

Temperature iznad 35 stepeni bez kapi kiše, koje su obilježile početak augusta na dobojskom području, ne odgovaraju ni ljudima ni pčelama, a nema ni paše, pričaju proizvođači meda.

Trending

Godine prolaze, na pravdu se čeka: Sjećanje na zločin koji je u Raštanima kod Mostara počinio HVO

"Manjak polena u prirodi uticaće puno na kvalite pčele zimske, koja preko zime zimuje i dočekuje proljeće. U prirodi je sve manje vode. Sad im je najpreča pitka voda, jer izvori su presušili", rekao je Fikret Škiljo, pčelar iz općine Doboj Jug. 

U naselju Mravići Fikret uzgaja pčele duže od 30 godina, dok je prije toga godinama gledao kako to rade njegovi roditelji.

"Nije ovako bilo dug period, nije bilo što ja pamtim, nije bilo, ali mi ne možemo protiv toga. Priroda je takva i biće problema, to znam šta će biti problema", kazao je Škiljo.

Suša otežava očuvanje pčelinjih zajednica, pa je proizvođače obradovalo i najmanje spuštanje temperatura, koje je donijelo svježija jutra i večeri. Vodu je pčelama daleko lakše osigurati nego kvalitetnu pašu.

"Nedostatkom polena, evo vidite ekstremnu sušu, znači, mi pčelari ne možemo nadoknaditi polen", rekao je Omer Hozić, predsjednik Udruženja pčelara "Lipa", Doboj Jug. 

Zato su zadovoljniji prinosima u prethodnoj sezoni s kvalitetnim pčelinjim pašama.

"Bila je bagrem, dobro, solidno, 15 do 20 kilograma po košnici, nakon bagrema je krenula lipa, tako da za ovu godinu, što se tiče medobranja, ne može se poažliti, jedino ovo što imamo sad, ja očekujem, daj Bože da moje ne bude ovo što kažem, ali osjetićemo je sljedeće godine", izjavio je Hozić. 

Doboj Jug, koji je među najmanjim općinama u Bosni i Hercegovini, zbog geografskog položaja, te terena s malo medonosnih biljaka nije pogodan za pčelarstvo. Dvadesetak proizvođača, koji imaju hiljadu košnica, zbog toga pčele sele od Posavine do Glamoča. To im se donekle kompenzira lokalnim poticajima koji su u proteklih nekoliko godina s pet povećani na deset maraka po košnici, piše BHRT.