Bisera Hadžialjević: Energoinvest može i treba opstati
Na poziciji direktorice je od marta 2016. godine.
"Energoinvest treba nastaviti da bude jedan od ključnih nosilaca i perjanica bosansko hercegovačke privrede. Za mene je hipoteza, Bosna i Hercegovina bez Energoinvesta nezamisliva i porazna. Potporu za optimizam i gornju tvrdnju, vidim u činjenicama i prednostima Energoinvesta koje vam želim posebno naglasiti. Uprkos brojnim negativnim raspletima koji su se desili Energoinvestu u neposrednoj prošlosti, današnji Energoinvest ne živi na lovorikama ranijeg giganta, nego vlastitom radu i projektima koje i dalje realizuje širom svijeta, a koje ću vam u nastavku razgovora posebno i navesti", kaže Hadžialjević.
Napominje da Energoinvest posjeduje i dalje najveću koncentraciju stručnog i organizacionog znanja i iskustva u realizaciji kompleksnih projekata u BiH, internacionalno prepoznatljivo ime i renome stečen putem uspješno realizovanih projekata širom svijeta,
Ističe da se kao neposredna posljedica rata, desio gubitak kontrole i vlasništva nad najkrupnijim dijelovima i fabrikama Energoinvesta, izvan, ali i unutar same BiH (Aluminijski kompleks Mostar, Glinica Zvornik, Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, Fabrika transformatora Črnuće itd.).
"Neposredno poslije rata nastavlja se rastakanje Energoinvesta prihvatanjem koncepta da veliki sistemi nemaju budućnost, pa se tako odlukama Vlade Federacije BiH iz sastava Energoinvesta izvajaju prvo Energopetrol kao najznačajnija finansijska potpora Energoinvesta, zatim odvajaju jedna po jedna fabrike, kao sto su Armature, TAT, VMC, TDS itd. Rezultat takvih odluka je vidljiv danas, kada niti jedna od navedenih fabrika više ne postoji", kaže ona.
Napominje da se od završetka rata dobijaju i realizuju brojni poslovi na svjetskom tržištu i u konkurentskim uslovima, u Libiji, Iraku, Etiopiji, Tanzaniji, Alžiru, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji itd. Naročito u domenu projekata dalekovoda, trafostanica, energetskih postrojenja, telekomunikacija i slično.
"Nažalost, trend oporavka i razvoja značajno je usporen i narušen posljednih godina kada su do izražaja došli svi negativni efekti upravljanja Energoinvestom, putem postavljenja stranačkih kadrova na rukovodna mjesta, njihove nekompetentnosti, a još više poremećenih poslovnih prioriteta i interesa koji su bili vrlo često na štetu Energoinvesta, a u korist pojedinaca ili političkih partija iz kojih su imenovani", kaže direktorica Energoinvesta.
Podvlači da su najvažniji aktuelni poslovi Energoinvesta: Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV u Tanzaniji investicione vrijednosti 40 miliona USD, Projekat izgradnje 400kV trafo - stanice u Alžiru investicione vrijednosti od 55 miliona eura, Projekat izgradnje dalekovoda 220 kV u Etiopiji u vrijednosti od 15 miliona eura, projekti u Crnoj Gori, Albaniji itd.
"Mi očekujemo da ćemo u narednim danima biti u prilici da objavimo i dodjelu novih poslova Energoinvestu na dvije vrlo aktuelne ponude u Tanzaniji i Albaniji, značajnih investicionih vrijednosti. Istovremeno nažalost, Energoinvest nema niti jedan projekat iole značajnije investicione vrijednosti u vlastitoj zemlji, iako se takvi projekti značajne vrijednosti realizuju u zemlji. Ako me pitate za osnovnu razliku “onoga” Energoinvesta i Energoinvesta danas, ona se upravo najviše ogleda u neuporedivoj podršci i povjerenju koju je Energoinvest imao nekad u vlastitoj zemlji, u odnosu na danas. I to je jedna od stvari na koju sam mislila govoreći o preduslovima potrebnim za uspjeh, a koji su u rukama ove države", zaključuje Hadžialjević
O ratnom dugu BiH
"Kada je gas u pitanju, tu postoje dvije bitne stavke. Produženje ugovora za snabdijevanje gasom za 2018. godinu i povrat ratnog duga BiH. Zahtjev za produženje ugovora je predat ruskom partneru Gazpromu i čekamo njihov odgovor. Nadamo se da će produženje ugovora biti uskoro. Što se tiče plaćanja ratnog duga, Energoinvest je u više navrata uputio pisma predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, premijeru Federacije BiH, te ministru Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije sa zahtjevom da se traži rješenje, pogotovu nakon što je ruski klirinški dug plaćen Bosni i Hercegovini. Važno je napomenuti da postojeći dug nije dug Energoinvesta, nego je to dug za gas koji su tokom rata koristili potrošači u BiH. S obzirom na to da je Energoinvest nosilac ugovora za uvoz gasa, dug formalno treba da izmiri Energoinvest, a pravi dužnici su država BiH, tj. potrošači u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, koji su tokom rata potrošili taj gas, pri čemu se tačno znaju omjeri tog duga između FBiH i RS. Na FBiH odnosio se dug od 53,89 milina USD, a na RS dug od 50,91 miliona USD. Do sada je FBiH izmirila dug u iznosu od 7,14 miliona USD, tako da sada dug FBiH iznosi 46,75 USD, dok RS nije izmirila ništa. Prema tome za vraćanje ratnog duga prema Gazpromu, kompletna odgovornost je na državi BiH i od države se očekuje rješenje ovog problema".
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.