Dilberović: Kada će BiH dobiti status kandidata za EU?

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasador Johann Sattler, predstavio je jučer članovima Predsjedništva BiH Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu. Izvještaj je dan ranije predao i predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegletiji.

Piše: Faruk Vele

U njemu je navedeno da su najpozitivnije stvari evidentirane u proteklih nekoliko mjeseci. Ali i činjenica, kako je naveo Sattler, da je zabilježen duži period stagnacije Bosne i Hercegovine, to jeste neformiranje vlasti, različite blokade i ostalo, zbog čega je izgubljeno dragocjeno vrijeme.

Šta, zaista, donosi Izvještaj, gdje je Bosna i Hercegovina na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, koliko smo vremena izgubili, te o pozitivnim vijestima iz Brisela i kada ćemo, zaista, dobiti status kandidata, za Radiosarajevo.ba govori direktor Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH Edin Dilberović.

Potrebne reforme

Radiosarajevo.ba: Kako ocjenjujete Izvještaja o napretku za Bosnu i Hercegovinu, koliko je on u ovom trenutku pozitivan s aspekta naše države?

Dilberović: Svrha Izvještaja je da da ocjenu urađenog i smjernice za daljnji rad, a što je Komisija i uradila u Izvještaju o BiH. Ocjena Komisije je da Bosna i Hercegovina jeste poduzela određene korake na realizaciji pojedinih ključnih prioriteta iz Mišljenja kao i da je za značajan broj njih, ali i u ostalim oblastima, u narednom periodu potrebno adekvatno reformski djelovati.

Komisija je navela i konkretne aktivnosti koje očekuje od Bosne i Hercegovine u narednoj godini u različitim oblastima, zbog čega je potrebno da mu vlasti i institucije u Bosni i Hercegovini pristupe s posebnom pažnjom i uzmu u obzir kao smjernice za daljnje korake u procesu pristupanja u EU.

Radiosarajevo.ba: Gdje smo mi stvarno na evropskom putu, posebno u odnosu na ostatak regiona?

Dilberović: Svaka od država regije u ovom procesu kreće se samostalno, temeljem ostvarenih rezultata i ovisno o raspoloženju unutar EU. Što Bosna i Hercegovina bude brže realizirala postavljene ključne prioritete iz Mišljenja i provodila konkretne korake navedene u Izvještaju to će imati i više argumenata da ubrza svoje kretanje u procesu i uhvati korak s naprednjim državama iz regije koje su u fazi pregovora o članstvu s EU.

Radiosarajevo.ba: Primjetna je i promjena rječnika iz EU institucija. Označeni su politički i institucionalni predstavnici kao najodgovorniji za one oblasti u kojima nije ostvaren napredak. Kako to komentirate s pozicija proširenja EU?

Dilberović: Ovaj proces je vlasništvo svih u Bosni i Hercegovini i svi imamo svoju ulogu i zadatke. Odgovornost je najveća na politici i političarima jer ovaj proces traži reforme i donošenje odluka koje nisu uvijek lagane i popularne. Ovisno o tome koliko brzo dolazite do političkog konsenzusa o tim reformama i odlukama ovisi i brzina kojom se krećete ka EU.

Radiosarajevo.ba: Iako je naglašeno da je ostvaren napredak u određenim oblastima koje se odnose na 14 ključnih prioriteta EU iz Mišljenja, primijećen je značajan period stagnacije, jer su se političari bavili politizacijom, koliko to otežava evropskom putu naše zemlje?

Dilberović: Pristupanje u EU traži da svoj sistem prilagodite sistemu EU, a to radite kroz reforme koje provodite odnosno kroz usvajanje i provođenje novih propisa koji su usklađeni sa standardima EU. Zato je osnovno pravilo da proces pristupanja u EU, ako se želi napredovati u njemu, mora imati osiguranu političku podršku i politički kompromis.

Radiosarajevo.ba: Zašto je posebno apostrofirano da nije zabilježen napredak na polju pravosuđa?

Dilberović: Vladavina prava, koja uključuje pravosuđe, je dio 14 ključnih prioriteta i napredak u njihovoj realizaciji je, a što je naznačeno u Mišljenju, uslov za otvaranje pregovora o pristupanju u EU. Također, vladavina prava je uz dobro ekonomsko upravljanje i javnu upravu dio tzv. fundamental first, što je osnova obnovljenog pristupa EU politici proširenja.

Radiosarajevo.ba: Olivér Várhelyi, komesar za proširenje, rekao je da će sprovođenje slobodnih i fer lokalnih izbora u BiH, kao i u Mostaru, biti test za BiH da se vidi spremnost u ispunjavanju 14 ključnih preporuka Evropske komisije. Šta EU tu posebno očekuje od nas u ovom pogledu?

Volja članica

Dilberović: Komisija je u Mišljenju precizirala kako očekuje da BiH osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE- a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka, te održati lokalne izbore u Mostaru.

Radiosarajevo.ba: Članovi Predsjedništva BiH su nedavno donijeli pozitivne vijesti iz Brisela. Koliko one zaista daju osnova optimizmu da će BiH uskoro dobiti kandidatski status?

Dilberović: Status kandidata je politička odluka država članica koja s jedne strane ovisi o volji 27 država koje sjede u Vijeću EU i Evropskom vijeću, a s druge strane od toga koliko je država potencijalna kandidatkinja ostvarila konkretnih rezultata u procesu.

Nakon objave Izvještaja pred institucijama u BiH i politikom su reforme i nastavak rada na ispunjavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja koji su na stolu dok Komisija ne kaže da su realizirani. Što BiH prije napravi dovoljno konkretnih rezultata i time Evropskoj komisiji i 27 država članica EU da jake argumente, to će prije preći u sljedeću fazu procesa.