Delić poručio Smajiću: Dan nezavisnosti se obilježava 1. marta, a ne kada kome odgovara

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnana Delića regoavao je na inicijativu delegata SBiH u Domu naroda Džemala Smajića.

Podsjetimo, Smajić je pozvao člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića da daju instrukcije kako bi građani dobili slobodan dan povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, koji ove godine pada u nedjelju, 1. marta, te bi po njegovoj inicijativi trebao biti obilježen i u ponedjeljak, 2. marta 2026. godine.

Na to mu je Delić odgovorio da se Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježava se 1. marta, onog dana kada pada, i to je jasno definisano Zakonom o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, "koji je ukazom iz 1995. godine donio rahmetli predsjedavajući Predsjedništva Alija Izetbegović".

"U zakonu ne postoji odredba o prenosu obilježavanja ovog praznika na drugi datum. Predsjednik Izetbegović je nije predvidio u Zakonu, ali jesu oni koji su u ovom datumu vidjeli priliku za kupovinu naklonosti građana.

Državni praznik se obilježava dostojanstveno onda kada historijski pripada. Činjenica da ove godine 1. mart pada u nedjelju ne umanjuje njegov značaj, niti opravdava potrebu za administrativnim 'premještanjem' obilježavanja na radni dan. Naprotiv, simbolika i suština Dana nezavisnosti vezane su upravo za taj datum, datum kada je Republika Bosna i Hercegovina, postala nezavisna država. I to je smisao obilježavanja ovog praznika, da se sjetimo toga dana i dostojanstveno ga obilježimo, a ne još jedan slobodan neradni dan. Bojim se da smo izgubili osjećaj za suštinu.

Tačno je da Vlada Federacije BiH, u okviru svojih nadležnosti, može donijeti odluku da određeni dan proglasi neradnim. Međutim, važno je razlikovati zakonsko obilježavanje državnog praznika od odluke o eventualnom dodatnom neradnom danu", poručio je Delić.

Dodao je da je prosto nezamislivo da Prvi mart obilježavamo drugog marta.

"A ako je jedini razlog da se dodvorimo građanima i odlukom im damo slobodan dan, onda neka se ova inicijativa usvoji, ali da onda znamo na čemu smo i zbog čega to radimo; da damo ljudima slobodan dan da odmaraju, a ne da produžimo obilježavanje državnog praznika. Neka zahtjevi budu jasno artikulisani.

Šta god Vlada odluči, na svima nama je da to ispoštujemo, baš kao i prije nešto više od mjesec.

Važno je naglasiti i to da se neradni dani u praksi najčešće odnose na one zaposlene u javnom sektoru, dok veliki broj ljudi u privatnom sektoru svakako mora raditi i inicijative i zahtjevi za slobodnim danom uglavnom i dolaze iz javnog sektora jer su oni planirali putovanja tokom produženog vikenda, nisu planirali obilježavanje praznika. Važno je da se to jasno kaže. Novinari, prodavači, bolničari, policija, pekare, fabrike i drugi, toga dana će svejedno raditi, dok bi slobodan dan koristili službenici javnih preduzeća i institucija.

Konačno, Dan nezavisnosti ima svoj historijski i pravni okvir i njegovo dostojanstvo ne zavisi od toga da li pada u radni dan ili vikend", naglasio je Delić.

Poručio je da zabrinjava pokušaj da se pod plaštom brige za građane i "dostojanstvenog obilježavanja" otvara prostor za političke interpretacije i dnevne kalkulacije.

"Državni praznici ne bi smjeli biti sredstvo za političko pozicioniranje, niti alat za simboličke poteze kojima se mjeri nečiji patriotizam. Poštivanje zakona, dosljednost u stavovima i ozbiljan odnos prema institucijama jedini su kredibilan izraz patriotizma. Sve drugo je pokušaj manipulacije osjećajima građana", zaključio je Delić.