Crno tržište duhana i dalje odnosi stotine miliona KM: Vrijeme je za novi zakonski odgovor države

Dok prihodi od akciza na duhanske proizvode obaraju rekorde, Bosna i Hercegovina (BiH) i dalje svake godine gubi stotine miliona maraka zbog crnog tržišta.

Najveći problem više nisu cigarete, već rezani duhan koji se gotovo u potpunosti prodaje izvan legalnih tokova, dok istovremeno novi nikotinski proizvodi ulaze na tržište bez jasnih pravila i adekvatnog nadzora.

Upravo zbog toga sve je više upozorenja da BiH ne smije stati na dosadašnjim rezultatima, već mora iskoristiti iskustva Evropske unije (EU) i regiona kako bi kroz novo zakonsko rješenje dodatno ojačala kontrolu tržišta, unaprijedila sisteme praćenja duhanskih proizvoda i obuhvatila proizvode koji danas nisu adekvatno regulisani.

Rezultati postoje, ali problem nije potpuno riješen

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine u 2025. godini dostigli su 1,175 milijardi KM, što je za oko 40 miliona KM više nego godinu ranije. Poređenja radi, 2020. godine po ovom osnovu prikupljeno je 709,7 miliona KM, što znači da su prihodi u petogodišnjem periodu porasli za čak 65 posto.

Istovremeno je zabilježen i kontinuiran rast broja izdatih akciznih markica. Sa 184,9 miliona markica u 2020. godini njihov broj je porastao na više od 310,7 miliona u 2025. godini.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH, smatra da ovi pokazatelji potvrđuju da se obim crnog tržišta cigareta smanjuje zahvaljujući intenzivnijem radu institucija.

„Uprava za indirektno oporezivanje intenzivirala je samostalne i zajedničke akcije sa drugim agencijama za provođenje zakona, što je rezultiralo boljim rezultatima u suzbijanju crnog tržišta. Posebno je značajna akcija 'Market', koja je usmjerena na otkrivanje i sprečavanje ilegalnog prometa duhana i duhanskih prerađevina“, navodi Kovačević.

Da problem i dalje postoji pokazuje podatak da su samo u prva četiri mjeseca 2026. godine oduzeti duhan i duhanske prerađevine, kao i mašine za rezanje duhana i pakovanje cigareta, u vrijednosti od oko tri miliona KM.

Upravo ti rezultati pokazuju da odlučna reakcija države daje efekat. Međutim, iskustvo posljednjih godina istovremeno otkriva i gdje su postojeća zakonska rješenja dostigla svoje limite.

Rezani duhan ostaje najveća rupa u sistemu

Iako je tržište ilegalnih cigareta značajno suzbijeno, istraživanja pokazuju da je rezani duhan i dalje najveći izazov.

Prema posljednjem IPSOS istraživanju, udio neoporezovanih duhanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji pao je sa 33 posto u 2025. godini na 26 posto u 2026, što predstavlja pad od 21 posto.

IPSOS istraživanje za 2026. godinu pokazuje i da 94 posto tržišta rezanog duhana kontroliše crno tržište. Procjenjuje se da ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana iznosi 1.535 tona u 2026. godini. Pijace i dalje ostaju najčešće mjesto kupovine ilegalnih duhanskih proizvoda, posebno kada je riječ o rezanom duhanu.

Saša Grabovac, izvršni direktor u Udruženju ekonomista RS SWOT, upozorava da takvo stanje ima ogromne posljedice po javne finansije.

Bosna i Hercegovina zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda godišnje gubi oko 419 miliona KM prihoda od akciza i PDV-a. To je novac koji bi mogao biti uložen u infrastrukturu, zdravstveni sistem ili penzije“, kaže Grabovac.

Prema njegovim riječima, iako su posljednjih godina ostvareni vidljivi pomaci, više od četvrtine tržišta i dalje ostaje izvan legalnih tokova, što pokazuje da su potrebne dodatne mjere.

Sličnog mišljenja je i Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku u kompaniji British American Tobacco (BAT) Adria.

„Dok kod cigareta vidimo ohrabrujuće rezultate i pad nelegalnog tržišta zahvaljujući zajedničkom radu institucija, rezani duhan ostaje dramatičan problem. Ilegalni duhan dolazi iz dva izvora: domaći proizvođači nemaju gdje legalno prodati sirovinu pa ona završava kod švercera, a drugi izvor je švercani rezani duhan iz drugih zemalja“, ističe Gašpar.

Upravo zbog takvih izazova mnoge evropske zemlje posljednjih godina mijenjale su regulatorni okvir i uvodile nove mehanizme kontrole tržišta.

Šta pokazuju evropska iskustva?

Problemi sa ilegalnom trgovinom duhanom nisu karakteristični samo za BiH i regiju. Prema izvještaju Oxford Economics-a, u zemljama EU tokom 2024. godine konzumirano je 39,2 milijarde ilegalnih cigareta, što predstavlja 9,2 posto ukupnog tržišta cigareta. Zbog toga su države članice izgubile oko 14,9 milijardi evra prihoda od akciza i PDV-a.

Međutim, iskustva pojedinih zemalja pokazuju da je moguće ostvariti značajne rezultate.

Rumunija je, na primjer, uspjela smanjiti udio ilegalnog tržišta na manje od šest posto zahvaljujući kombinaciji umjerenije akcizne politike i intenzivnijih aktivnosti institucija za provođenje zakona.

S druge strane, Francuska danas ima najveći udio ilegalnih cigareta u EU (oko 37,6 posto), koji premašuje trećinu ukupne potrošnje. Taj trend povezuje se s velikim razlikama između cijena legalnih i ilegalnih proizvoda, što dodatno podstiče šverc.

Upravo zbog velikih budžetskih gubitaka, EU je posljednjih godina značajno unaprijedila sistem sljedivosti duhanskih proizvoda (track & trace), koji omogućava praćenje svakog pakovanja od proizvođača do maloprodajnog mjesta. Takvi sistemi danas predstavljaju jedan od ključnih alata u borbi protiv ilegalne trgovine i trebali bi da budu dio regulatornog okvira koji BiH tek treba da razvije.

Novi proizvodi traže nova pravila

Dok se država još uvijek bori sa tradicionalnim oblicima šverca, tržište se ubrzano mijenja. Elektronske cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice postaju sve prisutniji među potrošačima.

Za razliku od većine zemalja EU, gdje su ove kategorije proizvoda obuhvaćene posebnim regulatornim i poreskim režimima, BiH još nema jedinstven i sveobuhvatan okvir koji bi omogućio njihovo praćenje i oporezivanje.

Gašpar upozorava da upravo zbog toga postoji rizik razvoja novog sivog tržišta, ako se ne reaguje na vrijeme.

„Proizvodi nove kategorije sve su prisutniji na tržištu bez jasnog regulatornog okvira. To je idealno za švercere. Ono što je ključno je ujednačena regulacija kroz entitetske zakone koja će osigurati kvalitetan nadzor prodaje i jasna pravila poslovanja. Takođe, potrebna je diferencirana fiskalna politika koja odražava različite nivoe štetnosti između klasičnih cigareta i novih kategorija. To je globalni trend koji pokazuje rezultate“, poručuje Gašpar.

Kombinacija jasne regulacije, nadzora prodaje i diferencirane fiskalne politike daje rezultate jer utiče na zaštitu mladih, javno zdravlje kroz smanjenje broja pušača klasičnih cigareta, i stabilni budžetski prihodi za državu. „To je model koji bi BiH trebala slijediti“, smatra Gašpar.

Kampanja „Stop švercu“ – građani kao partner države

Iskustva iz posljednjih godina pokazuju da borba protiv šverca ne zavisi samo od rada inspekcija, carinskih i policijskih organa. Važnu ulogu imaju i građani.

Uprava za indirektno oporezivanje, zajedno sa Udruženjem ekonomista SWOT, već sedmu godinu sprovodi kampanju „Stop švercu“ u BiH s ciljem suzbijanja crnog tržišta duhana.

Tokom 2025. godine evidentirano je 699 prijava građana, od čega se značajan broj prijava odnosio na nedozvoljeni promet duhanom i duhanskim prerađevinama. Iz UIO poručuju da je po prijavama postupano i da su bile od velikog značaja u cilju identifikacije lica koji se bave nedozvoljenim prometom.

Za prijave građana dostupna je otvorena linija 0800 20607, e-mail stop.svercu@uino.gov.ba, viber broj 065 355 155 kao i redovna pošta.

„Ključne mjere za suzbijanje nelegalnog tržišta bile su moratorij na rast akciza, intenzivnija borba protiv krijumčarenja i kampanja 'Stop švercu'. Rezultati su vidljivi: prihodi budžeta porasli su za oko milijardu KM bez povećanja akciza, a udio crnog tržišta cigareta prepolovljen je“, poručuje Gašpar koji očekuje da se nastavi ovaj pristup, stabilna akciza na cigarete i diferencirana akciza na nove kategorije prema nivou štetnosti.

Neophodne izmjene zakona zato nisu samo pitanje usklađivanja sa evropskom praksom. One predstavljaju priliku da se dodatno suzbije crno tržište rezanog duhana, uvede efikasan nadzor nad novim nikotinskim proizvodima i zaštite stotine miliona maraka koje danas, umjesto u javnim budžetima, završavaju u sivoj ekonomiji.