Clinton: Daytonski sporazum - test za integracije
Cilj Daytonskog sporazuma bio je ne samo okončanje sukoba u BiH, već je bio i izraz napora da se pronađe mehanizam odlučivanja koji bi vodio jedinstvenijem svijetu, da snage integracija nadvladaju dezintegracione, u svijetu u kome SAD neće moći da dominiraju već da vode, kazao je bivši američki predsjednik Bill Clinton, na skupu o Daytonskom sporazumu koji je na Newyorkškom univerzitetu organizovala njegova fondacija, a na kome je učestvovalo nekoliko zvaničnika njegove administracije, kao i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, piše Radio Slobodna Evropa.
Istaknuto
da je Dayonski sporazum nesavršen dokument, ali je omogućio mir. Sada
je izazov da se pomjeri fokus, odnosno ostave po strani strahovanja šta
može da se izgubi, i usredsredi na to šta se može dobiti integracijama
od kojih bi svi imali koristi.
Ukazujući na međunarodne prilike u
vrijeme izbijanja rata u bivšoj Jugoslaviji, Clinton je istakao da je
Hladni rat imao dominantnu ulogu u organizaciji spoljne politike SAD sve
do dve godine uoči njegovog izbora za predsednika 1992.
Mnogi smatraju da je period nakon završetka Hladnog rata i prije terorističkih napada pre 11. septembra, bio miran i jednoličan. No, to nije tačno, naglašava Clinton. Stradanja u BiH su dominirala vijestima kao i sada o protestima u Egiptu.
"Daytosnki sporazum, odlučnost NATO-a da interveniše, bili su prvi test šta će svijet učiniti da uspostavi red i organizuje se nakon okončanja Hladnog rata", kaže on.
Berger: Nije bilo interesovanja za rat
Clinton
kaže i da je bilo kritika na račun SAD što nisu ranije intervenisale. On
je istakao da je to bilo moguće uraditi samo uz podršku Evrope, kako bi
se povećao i njen kapacitet za stvaranje demokratskog, ujedinjenog
starog kontinenta.
Situaciju je slično opisao i njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Samuel R. Berger:
"Kada
je predsjednik Clinton stupio na predsjedničku dužnost, rat u BiH je već
bjesnio, scene sa snajperima, sistematsko silovanje, masovno etničko
čišćenje, zarobljenici koji su ličili na skelete iza bodljikave žice.
Mislili smo da se te scene u srcu Evrope više nikada neće ponoviti. U
SAD nije postojalo veliko interesovanje za rat daleko od nas.
Istovremeno, naši evropski saveznici su se snažno protivili odlučnijim
potezima, koji bi mogli da dovedu u rizičnu situaciju međunarodnu
humanitarnu misiju", kaže Berger.
Sredinom 1995. snage bosnaskih Srba su i dalje gađale nevine civile u Sarajevu, izvršili su masakr nad hiljadama lica u Srebrenici, uzeli su pripadnike mirovnih snaga UN kao taoce.
"Predsjednik Clinton je zaključio da je američko vodstvo jedina nada za mir. Stoga smo avgusta te godine započeli sveobuhvatnu diplomatsku misiju podržanu NATO snagama kako bismo promijenili odnos snaga na terenu. Na početku ovih operacija stradala su trojica američkih diplomata, zatim je izvršen brutalan napad srpskih snaga na Sarajevo. No, neumorni napadi NATO-a, zajedno sa uspjesima bosanskih i hrvatskih snaga, napokon su omogućili primirje i Dayton", kaže Berger.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.