Član CIK-a predlaže: Uvesti dodatne tehnologije i povećati izborni prag na pet posto

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Željko Bakalar ocijenio je da su ovogodišnji Opći izbori predstavljali veliki iskorak u izbornom procesu, posebno zbog uvođenja novih tehnologija, ali je upozorio da konačna raspodjela pojedinih mandata još nije potpuno izvjesna.

Bakalar je u razgovoru za Federalnu televiziju govorio o obradi izbornih rezultata, mogućim ponovnim brojanjima, nepravilnostima, izlaznosti, nevažećim listićima, ali i budućim promjenama izbornog sistema. Prema njegovim riječima, preostalo je oko dva posto neobrađenih glasova, zbog čega se preliminarni rezultati neće značajnije mijenjati. Ipak, nije isključio mogućnost promjena u raspodjeli pojedinih mandata.

"Teoretski je moguće, ali ne možemo prejudicirati hoće li do toga doći", kazao je Bakalar govoreći o mogućnosti da žalbe i ponovno brojanje utiču na mandate.

Objasnio je da se preostali rezultati provjeravaju, uključujući moguće matematičke nelogičnosti između skeniranih podataka i podataka unesenih u obrasce. Rezultati se moraju utvrditi najkasnije 20 dana nakon izbora, dok je rok za njihovo potvrđivanje 30 dana, odnosno do 45 dana u složenijim slučajevima i žalbenim postupcima.

Nove tehnologije otežale tradicionalne manipulacije

Bakalar je uvođenje novih tehnologija opisao kao "historijsku revoluciju" u izbornom procesu Bosne i Hercegovine. Posebno je istakao da su biometrijska identifikacija i skeniranje glasačkih listića značajno smanjili prostor za tradicionalne izborne manipulacije, poput glasanja u ime druge osobe i ubacivanja dodatnih glasačkih listića. Prema njegovoj procjeni, nove tehnologije su takvim manipulacijama oduzele više od 90 posto prostora.

"Sad imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacijski dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju", rekao je Bakalar.

Kao jedan od pokazatelja brže obrade podataka naveo je da je CIK već na konferenciji za medije nešto nakon 20 sati imao preliminarne rezultate sa više od 82 posto biračkih mjesta, dok je do kraja konferencije taj procenat porastao na 91,8 posto. Istovremeno, Bakalar je podsjetio da je CIK izbore organizovao bez dodatnog jačanja svojih kadrovskih kapaciteta, nakon što Vijeće ministara BiH nije usvojilo novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

Pitanje biračkog spiska

Govoreći o izlaznosti, Bakalar je naveo da je na izborima identificirano 1.427.796 birača, ali je otvorio pitanje ukupnog broja osoba upisanih u birački spisak.

"Pitanje je da li je naš birački spisak prenapuhan i da li zaista u BiH živi 3.414.000 birača ili je taj broj manji", kazao je.

Smatra da bi i to pitanje trebalo detaljnije analizirati kako bi se dobila realnija slika izlaznosti na izborima. Bakalar je ukazao i na smanjenje broja nevažećih glasačkih listića na pojedinim nivoima. Za Predsjedništvo BiH udio nevažećih listića smanjen je sa 6,63 posto 2018. godine i 6,65 posto 2022. godine na 4,38 posto na ovogodišnjim izborima. Sličan trend zabilježen je i na izborima za predsjednika entiteta RS, gdje je udio nevažećih listića smanjen na 4,73 posto. Istovremeno, na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH zabilježen je blagi rast, sa 8,38 na 8,68 posto. Bakalar smatra da bi dio povećanja mogao biti posljedica promjene načina glasanja i prilagođavanja birača novim glasačkim listićima, ali će detaljnija analiza biti moguća tek nakon povratka izbornog materijala i opreme.

Za ponovno brojanje potrebni dokazi

Govoreći o zahtjevima za ponovno brojanje, Bakalar je naglasio da same tvrdnje o izbornoj krađi nisu dovoljne. CIK može narediti ponovno brojanje na osnovu zahtjeva političkih subjekata i drugih ovlaštenih podnosilaca, ali i po službenoj dužnosti ako utvrdi okolnosti koje mogu utjecati na izborni rezultat. Posebno se, kako je objasnio, posmatraju situacije u kojima bi nepravilnosti mogle utjecati na prelazak izbornog praga od tri posto, raspodjelu mandata među političkim subjektima ili redoslijed kandidata na stranačkim listama.

"Moraju materijalne dokaze priložiti, reći na kojim biračkim mjestima se to desilo", kazao je Bakalar.

Govoreći o tvrdnjama Slavena Kovačevića u vezi s brojem glasova koje je osvojila Darijana Filipović, rekao je da do kraja tadašnjeg radnog dana nije imao informaciju da je takav prigovor formalno zaprimljen.

Bez pokazatelja cybernapada

Bakalar je govorio i o sigurnosti novih izbornih tehnologija, navodeći da tokom izbornog dana nisu zabilježeni pokazatelji cybernapada. Prema njegovim riječima, CIK je prije izbora provodio testiranja i simulacije mogućih napada. Skeneri korišteni na biračkim mjestima tokom glasanja nisu bili povezani s internetom, već su aktivirani za prijenos rezultata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Biometrijski uređaji tokom dana slali su podatke o izlaznosti.

Govoreći o mogućim promjenama izbornog procesa, Bakalar je predložio uvođenje dodatnih tehnologija te proširenje biometrijske identifikacije i na mobilne timove i diplomatsko-konzularna predstavništva. Smatra i da je potrebno dodatno obučavati članove biračkih odbora, ali i poboljšati naknade članovima općinskih i gradskih izbornih komisija. Na kraju razgovora iznio je i lični stav o izbornom pragu.

"Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da, radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet posto", rekao je Bakalar za Federalnu televiziju.