Ćerimagić za Radiosarajevo.ba nakon što je EU smanjila sredstva za BiH: Nova rezanja na jesen!
Europska komisija izgubila je strpljenje za našu državu te je jasno stavila do znanja da nepoštovanje rokova predviđenih za dostavljanje konačne verzije Reformske agende nije prihvatljivo.
Obavijestili su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da će sredstva namijenjena našoj zemlji u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan biti umanjena za 10 posto. Tačnije - za 108,5 miliona eura.
To znači da će Bosna i Hercegovina u okviru Regionalnog garantnog fonda (RGF) sada raspolagati sa 976,6 miliona eura, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi eura.
Naša tema | Zapušteni dio Sarajeva postat će veliko gradilište: Donosimo detalje novog projekta
Viši analitičar za Zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić za portal Radiosarajevo.ba prokomentirao je ovu odluku.
"Europska komisija je ove sedmice smanjila oko 10 posto planiranih sredstava za Bosnu i Hercegovinu u okviru Plana rasta. Razlog - bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Europske komisije.
Prijatelji Zapadnog Balkana: BiH mora finalizirati reformski plan ili gubi 100 miliona eura
Ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen", kazao je Ćerimagić.
Naglasio je da za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca.
"Formalno su to domaće institucije - predstavnici entiteta, kantona, Distrikta Brčko i Vijeća ministara - koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi, i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana", istakao je.
Dodao je da je odluka, međutim, dio šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u Bosni i Hercegovini.
"Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta - projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH - otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo", rekao je Ćerimagić i dodao:
Reforme u zastoju: Kako političke blokade uskraćuju BiH pristup EU fondovima?
"Očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno - ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak. Slične situacije viđene su i ranije."
Tu je naveo primjer Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, koje su 2009. godine dobile bezvizni režim, a tek tada su se vlasti u BiH ubrzano angažovale.
"Nadoknadile su propušteno i za godinu sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada - ostaje da se vidi", poručio je Ćerimagić za Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.