CCI o radu Vijeća ministara i PS BiH: Zastoj svih pozitivnih trendova

Tri godine od britansko-njemačke inicijative, koja je krunisana deklarativnom podrškom svih parlamentarnih stranaka europskoj opredjeljenosti i neophodnim reformama, sav, do tada nanovo probuđeni optimizam je nestao u suočenju s neodgovornim ponašanjem ovdašnjih političkih aktera, koji su nesposobnost da provedu projektirane reforme i dovedu do poboljšanja stanja u zemlji, odlučili ponovo kompenzirati međusobnim svađama, optužbama i dizanjem tenzija, navode iz CCI.

Takvoj općoj atmosferi u državi, postepeno je poklekao i državni nivo vlasti , koji je u prvoj polovini mandata bio najkonstruktivniji dio vlasti u BiH, koji je koncentriran na stvari od zajedničkog interesa izbjegavao učestvovanje u besmislenim sukobima i dzanju tenzija i uspio uraditi nekoliko konkrtnih značajnih stvari za građane BiH.

Odnosi su poremećeni i u Predsjedništvu BiH i u državnom parlamentu , pa i u Vijeću ministara,a vladajuća koalicija praktično višei ne postoji.

Ivica Ćavar, član monitoring tima CCI-a, kazao je da je za prvih devet mjeseci 2017. na nivou PS BiH (u oba doma) usvojeno je svega četiri zakona, što je najlošiji rezultat na polju zakonodavnih aktivnosti u posljednja tri mandata.

"To je čak tri i po puta manje od broja usvojenih zakona u prvih devet mjeseci prethodne godine, pet puta manje nego u prvih devet mjeseci 2013. i deset puta manje negou prvih devet mjeseci 2009. Pri tome, sva četiri usvojena zakona su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata, Dakle, nije usvojen nijedan novi zakon",kazao je Ćavar.

Zbog izuzetno malog broja usvojenih zakona,u posmatranom periodu je, posebno do izražaja došao problem nepovoljnog odnosa usvojenih iodbijenih zakona, prema kome je PS BiH specifična u svjetskim okvirima. PS BiH je, naime, poznata po tme da joj je broj odbijenih zakona, najčešće vrlo blizu broju osvojenih, a da ga u nekim momentima i prelazi. Ali rezultat u prvih devet mjeseci 2017. je zaista porazani svojevrsno izenađenje čak i za PSBiH, pogotovo za ovaj saziv od koga se tako puno očekivalo, navode iz CCI.

U posmatranom periodu su usvojena četiri, a odbijeno je 11 zakona ili skoro tri puta više od broja usvojenih, što ostvareni rezultat i po tom parametru, čini najlošijim u posljednjih 11 godina. Naime, prije četiri godine (u prvih devet mjeseci 2013.) usvojeno je 21, a odbijeno devet zakona, a prije osam (u prvih devet mjeseci 2009.) bilo je usvojeno 42, a odbijeno 32 zakona.

Inače, oba doma PS BiH su ozbiljno kasnila s usvajanjem svojih orijentacionih planova rada za 2017. Umjesto do kraja 2016. oba plana usvojena su u martu 2017. Nije bilo spremnosti unutar Predstavničkog doma PSBiH za nastavak aktivnosti na stvaranju pretpostavki za izradu o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama BiH.

Iako je Dom naroda PSBiH na 28. sjednici od 4. maja 2017. usvojio Zaključak o formiranju Inrerresorne radne grupe za izradu spomenutog zakona, prijedlog zaključka je odbijen na nastavku 51. sjednice PS BiH, 13 septembra 2017.

"Još nije donesen Program integriranja BiH u EU. Nakon usvajanja Mehanizma koordinacije europskih integracija BiH, tokom 2016. ispunjena je ključna pretpostavka za konačno usvajanje ovog programa, koji predstavlja strateški, odnosno planski dokument za pristupanje BiH Europskoj uniji, koji bi trebao dati pregled svih obaveza BiH, dinamiku njihove realizacije, plan ispunjenja kriterija za članstvo BiH u EU, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvstvom EU, kao i procjenu troškova realizacije tog programa", kazao je Ćavar.

I dalje je jedna od najpozitivnijih strana rada PS BiH visoka aktivnost zastupnika u predlaganju zakonskih rješenja. Od 44 zakona koji su se u prvih devet mjeseci 2017. nalazili u parlamentarnoj proceduri, 21 su predložili zastupnici i delegati PS BiH. No, samo jedan od njih je i usvojen.

Sistemska diskriminacija bh. građana i kršenje međunarodnih zakona od bh. institucija se, nažalost nastavlja, navode iz CCI.

Dom naroda PS BiH i dalje funkcionira bez predstavnika ostalih u svom sastavu , a godinu do izbora, ne postoji ni naznaka dogovora u vezi toga kako da se presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu implementira u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH.

"Vijeće ministara faktički kraj godine dočekuje u statusu manjinske vlade, odnosno bez parlamentarne većine koja pruža podršku njegovom radu. Dočekuje ga s još uvijek nezavršenim poslom u vezi odgovora na Upitnik Europske komisije. Ono za što je Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori trebalo četiri mjeseca, Hrvatskoj tri, Srbiji dva , BiH nije uspjela ni nakon šest, ni nakon devet, ni nakon 12 mjeseci, kako su pomjerani rokovi. I dalje od institucija vlasti, umjesto završenog posla, i predstavnici Europske zajednice i građani BiH, imaju tek obećanja. Iako je u prvih devet mjeseci 2017. došlo do značajnog pada u broju održanih sjednica, produktivnost Vijeća ministara BiH, u ovom periodu, je tek neznatno manja od prošlogodišnje. U ovom periodu razmatreno je 1087 mjera, što je svega 30-ak mjera manje od razmtrenog u prvih devet mjeseci 2016", naveo je Ćavar.

Iz CCI insistraju da je promjenu izbornog zakona potrebno viditi, osim u pravcu zadovoljavanja presude Europskog suda za ljudska prava i u smjeru stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sistema i normalno funkcioniranje političkog života, u skladu sa standardima razvijenih demokratskih društava. To podrazumijeva, prije svega, uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora jer je nedopustivo da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga.

Vijeću ministara i PSBiH, odnosno parlamentarnim strankama na državnom nivou, CCI preporučuje da treba pokušati doći do što šireg političkog konsenzusa i kompromisa koji će omogućiti da institucije koliko-toliko normalno funkcioniraju i pored prerano započete predizborne kampanje.