Burne reakcije nakon vijesti o intoniranju himne Hrvatske u Kiseljaku, reagirali SDP i SDA

U Bosni i Hercegovini, tokom svečane sjednice Općinskog vijeća Kiseljak, intonirana je himna susjedne Republike Hrvatske. Sjednica je održana u petak, 18. jula povodom Dana općine Kiseljak koji se obilježava 20. jula.

Sjednici su nazočili: predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić, predsjednik Skupštine Srednjobosanskog kantona Dražen Matešić, načelnici općina Kreševo i Dobretići, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, direktor Javnog preduzeća Ceste Federacije Ljubo Pravdić.

Informaciju o intoniranju himne susjedne zemlje na svečanoj sjednici objavio je portal Istraga.ba, a na sjednici su bila prisutna i trojica vijećnika stranaka Trojke.

"Osim HDZ-ovih kadrova sjednici koja je počela intoniranjem himne Republike Hrvatske prisustvovala su trojica vijećnika stranaka Trojke. Berin Mušanović, vijećnik Naše stranke, te Nihad Junuzović i Dženan Karalić, vijećnici SDP-a BiH, mirno su stajali dok je u sali pjevana Lijepa naša.

Ova informacija izazvala je burne reakcije pa se tako danas, 20. jula oglasio Berin Mušanović u ime Naše Stranke i SDP-a.

"Kao vijećnici koji su prisustvovali svečanoj sjednici povodom Dana općine, smatramo obavezom reagovati na netačne tvrdnje koje su se pojavile u pojedinim medijima, posebno onu da je sjednica otvorena 'himnom Republike Hrvatske'. Svečana sjednica započela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, jedinog zvaničnog simbola naše države, što se jasno može vidjeti i čuti na snimku", naveo je Mušanović.

Dodao je da se nakon toga, bez prethodne najave i bez dostavljenog protokola, intonirala "himna hrvatskog naroda u BiH".

"Zvanični protokol nismo dobili. Jedini dokument koji smo zaprimili bila je pozivnica potpisana od strane predsjedavajućeg iz SDA i načelnika iz HDZ-a. Naše prisustvo bilo je izraz poštovanja prema instituciji Općinskog vijeća i građanima Kiseljaka, a ne prema eventualnim političkim porukama i mahinacijama s kojima nismo bili upoznati", poručio je.

Oglasio se i predsjedavajući Općinskog vijeća, Elmedin Mušanović (SDA), koji tvrdi da već dugi niz godina vijećnici iz te stranke, uključujući i njega lično, ne prisustvuju svečanim sjednicama.

"Ova praksa nije nova – ni moji prethodnici iz reda SDA nisu prisustvovali takvim sjednicama. Razlog je jasan: Dan općine Kiseljak je određen na 20. juli – dan kada se obilježava Ilindan, vjerski praznik. Taj datum nije neutralan i ne odražava multietnički karakter naše općine. Usvojen je bez konsenzusa, preglasavanjem Bošnjaka, uz podršku vijećnika iz reda Srba (član SDP-a), čime je osigurana dvotrećinska većina za izmjenu Statuta", naveo je Mušanović.

Potom je dodao da je na ovogodišnjoj svečanoj sjednici dodatno intonirana i himna Republike Hrvatske.

"Smatramo da je to potpuno neprimjereno u okviru službenog događaja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Svečanost koja bi trebala simbolizirati jedinstvo i pripadnost lokalnoj zajednici pretvorena je u politički i simbolički izraz jednostranosti.

Prisustvo pojedinih Bošnjaka i Ostalih iz stranaka kao što su SDP i Naša stranka, koje su u političkoj koaliciji s HDZ-om na federalnom i lokalnom nivou, ne predstavlja autentičan bošnjački politički stav. Njihovo prisustvo i šutnja pred jasno izraženim isključivanjem su, nažalost, izraz političke lojalnosti, a ne stvarnog zastupanja interesa Bošnjaka u Kiseljaku", naglasio je.

Na skupu su kako se može pročitati i na portalu Kiseljak.info bila i izaslanstva gradova i općina prijatelja: općine Koljnof, Grada Zaprešića, Grada Kaštela, općine Grude i grada Lipika.

"Posebnu zabrinutost izaziva i politika bratimljenja općine Kiseljak. Gradovi s kojima su uspostavljeni partnerski odnosi su isključivo hrvatske ili većinski hrvatske sredine: Zaprešić, Kaštela, Grude i Koljnof (Mađarska). Nijedna općina ili grad s bošnjačkom većinom nije na toj listi. Čak i međunarodni partner – Koljnof – odabran je zbog hrvatskog nacionalnog identiteta. Jasno je da se općina Kiseljak institucionalno vodi kao isključivo hrvatski prostor, čime se zanemaruje stvarna etnička struktura i ustavna ravnopravnost naroda.

Ovakvo djelovanje nije izolovan slučaj. Kroz sve institucionalne kanale – od Statuta, preko Dana općine, intoniranja himne Republike Hrvatske, do politike zapošljavanja i bratimljenja – gradi se sistemska slika političkog i simboličkog isključivanja Bošnjaka. To više nije pitanje protokola, već pitanje vrijednosti.

Dodatno, struktura zaposlenih u općinskoj administraciji i ustanovama čiji je osnivač Općina Kiseljak odražava duboku neravnotežu. Bošnjaci su gotovo potpuno odsutni iz upravljačkih struktura, često svedeni na simboličnu prisutnost u pomoćnim službama. Ovakvo stanje potvrđuje da je riječ o planskoj politici koja ima jasne nacionalne konture.

Zato jasno poručujemo: Kiseljak je i bošnjačka općina. Nećemo pristati na institucionalno i simboličko brisanje. Pozivamo sve političke aktere da se hitno otvori dijalog o redefinisanju Dana općine, politici zapošljavanja, simbolima koji se koriste u javnim događajima i partnerstvima koja odražavaju stvarni karakter naše zajednice", naglasio je Mušanovič.

Napomenuo je i da načelnik općine, zajedno s općinskim službama, više od dvije godine odbija opremiti kancelariju predsjedavajućeg Općinskog vijeća," iako je to više puta traženo – kako usmeno, tako i pismeno".

"Ovakav odnos prema instituciji predsjedavajućeg Vijeća nije samo administrativno pitanje, nego jasno pokazuje stepen institucionalnog nepoštovanja prema legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda", zaključio je Elvedin Mušanović.