Bunoza nakon sjednice Vijeća ministara o europskim zakonima opozicije iz RS: "Prepisani, ali dobri"

U Sarajevu je danas, 16. decembra održana sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, s čijeg su dnevnog reda skinuti europski zakoni i prijedlog o glavnom pregovaraču sa Europskom unijom. 

Nakon sjednice, javnosti su se obraćali državni ministri. Prvo Elmedin Konaković (vanjski poslovi, NiP), zatim Edin Forto (komunikacije i promet, NS), Staša Košarac (vanjska trgovina i ekonomski odnosi, SNSD), a posljednji je govorio Davor Bunoza (pravda, HDZ).

Prepisani zakoni

"Kao što znate i danas su na dnevnom redu trebala biti dva prioritetna zakona, onaj o sudu i onaj o VSTV-u. Otvorili smo raspravu i opet nije bilo konsenzusa o tome pa sam predložio da danas ne raspravljamo o ta dva zakona, jer imaju nove okolnosti. Naime, u Predstavničkom domu također se nalaze prijedlozi ovih zakona. Čuo sam da neki ovdje govore da su to bolji zakoni. To su prepisani zakoni u 95 posto sadržaja, ali ima stvari za koje smatram da se mogu i poboljšati", rekao je ministar Bunoza.

Naglasio je da se oba zakona, kroz par amandmana mogu popraviti.

"Razlika u zakonima je sjedište Apelacionog vijeća. Opozicija iz RS-a je predložila Pale, postoje još neke korekcije - ako se ne isprave moglo bi doći do blokade Suda BiH i na to je sinoć ukazao i Sud BiH. Na primjer, nisu prepisali odredbu na koji će način sud raditi, ali sve se to doista može ispraviti.

Da je neko napisao nov zakon, ja bih rekao svaka čast, ali ovo su prepisani zakoni koji su uzeti od Ministarstva pravde, uz određene izmjene, i bez razgovaranja s VSTV-om, sa sudom i to jeste loše. Ali, ponavljam, vjerujem da se to može popraviti. I mi smo mijenjali par puta naš prijedlog, kako da dođemo do tog zakona. Zakoni opozicije iz RS, pošto samo analizirao zakone, ako neki ima 250 članaka, oni su 10 do 13 su izmijenili. Neki su nezadovoljavajući, a neki su možda i napredak. Zakon se uvijek može  mijenjati amandmanima", govorio je Bunoza.

Dodao je kako su opcije bile "blokada Vijeća ministara ili da budemo konstruktivni u Parlamentu, a cilj Ministarstva pravde je jasan - budimo proaktivni, radimo da donesemo što bolje zakone."

Glavni pregovarač

Kada je u pitanju zakon o VSTV-u i [sporno] pitanje etničkih kvota, Bunoza kaže da je suštinska razlika zakona njegovog ministarstva i zakona opozicije RS način na koji se to planira urediti: "Mi smo to radili u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, da se bira prvo struka i da osiguramo sve različitosti Bosne i Herceovine. I to smo osigurali minimalne kvote, da pravosuđe prvo izabere svoje, a, kad i ako nedostaje na primjer Bošnjak ili Srbin, da tada reagiramo. Oni su koristili trenutno aktuelnu odredbu prema kojoj se tačno određuje koja nacionalnost dolaze iz koje institucije. To nije pravično. Razlika je i što je opozicija iz RS-a skratila neke rokove što možda može dovesti do blokada. Mi smo više pazili i razgovarali s pravosudnim institucijama."

Što se tiče glavnog pregovarača, kazao je kako je već iznio stav: "Ne postoji pravni osnov da Parlament imenuje glavnog pregovarača i formira ured, to je nadležnost Vijeća ministara. Baš kao što je svaka druga zemlja uradila - vlada imenuje glavnog pregovarača. I mi smo imali takav dogovor u Vijeću ministara, a sad se taj dogovor ne poštuje. Žao mi je što se tome pristupa populistički."