Brčko distrikt u borbi protiv sumnjivih diploma s fakulteta: Problem dublji nego što se očekivalo

U Brčko distriktu BiH godinama se gomilaju sumnje u zakonitost visokoškolskih diploma zaposlenih u javnom sektoru.

Istraživanja civilnog društva pokazuju da su desetine, pa i stotine službenika zaposlene sa diplomama ustanova koje u trenutku izdavanja nisu bile akreditovane. Upravo zbog toga ovo je bila glavna tema na posljednjoj sjednici Skupštine Brčko distrikta, koja je usvojila nove izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju u prvom čitanju, piše Federalna.ba.

Problem takozvanih "butik diploma" u Brčkom nije novi, ali tek posljednjih godina dobija jasne konture. Analize pokazuju da su u javnim institucijama zaposlene osobe sa diplomama visokoškolskih ustanova koje u trenutku njihovog školovanja nisu bile akreditovane, što je suprotno Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

"Nisam za zabrane, nego jednostavno da se ispune određeni kriterijumi koji bi trebalo da budu strožiji. Tako je riješeno u Srbiji. S druge strane, moja je neka ideja da se pravi neka nezavisna rang lista svih fakulteta i da na osnovu toga se dobijaju bodovi kod konkurisanja za poslove u javnoj administraciji", navodi društveni aktivista Bojan Bošković.

Pitanje akreditacije i kvaliteta visokog obrazovanja ponovo je otvoreno u Skupštini Brčko distrikta.

"U Brčko distriktu je prema određenim procjenama izdato preko 10 hiljada fakultetskih diploma sa visokoškolskih ustanova. A mi, nažalost, nemamo studentski grad, nemamo studentsku atmosferu, nemamo odraz toga ni u ekonomiji, ni u broju noćenja ni u samom životu. Logično pitanje je gdje su ti ljudi, ili nikada nisu bili tu, ili su otišli. Zbog toga je civilizacijski zločin ne progovoriti o fenomenu butika diploma. Ako ne stanemo u kraj toj prevari, onda otvoreno trebamo priznati da na trgovinu diplomama ne žmirimo samo na jedno, već na oba oka", poručio je Adnan Karamujić, nezavisni zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH.

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju. Opozicija upozorava da zakonske odredbe ostavljaju prostor za različita tumačenja i zloupotrebe, posebno kada se govori o nadležnostima i odgovornosti obrazovne vlasti.

"U slučaju da postupak akreditacije nije završen u navedenom roku, a iz naročito opravdanih razloga, nadležna obrazovna vlast može da uradi. Samo mi kažite šta je obrazovna vlast, koja je to institucija?", kaže Halil Ljuca, zastupnik SBB-a u Skupštini Brčko distrikta BiH.

Iz Vlade Brčko distrikta poručuju da je smisao zakonskih izmjena usklađivanje sa Okvirnim zakonom BiH i stvaranje pretpostavki za jaču institucionalnu podršku, uključujući i finansijsku pomoć javnim visokoškolskim ustanovama.

"Smisao izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, stav 2, da se može pomoći Ekonomskom fakultetu Brčko, u stvari donirati određena sredstva koji je postojeći zakon onemogućavao. Članovi 3 i 4 - jeste usklađivanje s Okvirnim zakonom, ono što su uradili entiteti i većina kantona, na preporuku Agencije za akreditaciju BiH. U smislu provođenja akreditacije, akreditaciju provodi faktički Agencija uz, hajmo da kažemo, tehničku podršku obrazovne vlasti. Da li to kantona, entiteta ili Distrikta", pojasnio je Senad Osmanović, šef Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.

Podaci civilnog sektora i ranije istrage pokazuju da je problem mnogo dublji. Bez sistemske provjere diploma, dosljedne primjene Zakona i odgovornosti nadležnih, pitanje zakonitosti zapošljavanja u javnom sektoru Brčko distrikta ostaje otvoreno.