Bosna i Hercegovina daleko od pravednog društva

Prošlost obilježena nasiljem izvor je i danas ugroženih ljudskih prava, demokratije i vladavine prava u Bosni i Hercegovini, zaključak je iz izvještaja Thomasa Hammarberga, komesara Vijeća Evrope za ljudska prava, koji je BiH posjetio prošle godine u novembru.

Nekog napretka ima, napomenuo je Hammarberg, ali je kršenje ljudskih prava i nepoštivanje zakona pronašao u skoro pa svakom segmentu bosanskohercegovačkog društva i sistema.

Ugrožena socijalna prava i prava Roma

Komesar je i dalje zabrinut kontinuiranom diskriminacijom nacionalnih manjina te naglašava da bi “vlasti ovim problemom trebale da se bave s više riješenosti, da osiguraju da nacionalne manjine imaju istinske prilike za političko predstavljanje”.

Dalje iskazuje svoju zabrinutost u pogledu činjenice da složena i višeslojna politička i institucionalna struktura zemlje predstavlja prepreku mogućnosti da socijalna i ekonomska prava jednako uživaju različite ranjive kategorije, naročito osobe s onesposobljenjem, civilne žrtve rata i žrtve seksualnog nasilja počinjenog tokom rata.

U komesarovom izvještaju podcrtana je potreba unapređenja zaštite Roma, posebno u onim sektorima gdje su i dalje naročito obespravljeni, kao što su obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita i stambeno zbrinjavanje.

Etničko obrazovanje

Široko rasprostranjena segregacija i diskriminacija u javnim školama u Bosni i Hercegovini i dalje je značajan razlog za zabrinutost. Etnički utemeljen i podijeljen obrazovni sistem i dalje je prepreka za održiv povratak.

“Od moje posjete 2007. godine nema nikakvog napretka u ukidanju sistema 'dvije škole pod jednim krovom'. Potrebno je da se uvedu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa, koje poštuju posebnosti jezika, kulture i naslijeđa svakog konstitutivnog naroda”, naveo je komesar.

Diskriminacija u pristupu zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti te pravu na penziju, spor proces deminiranja i nedostatak djelotvornog praćenja etnički motiviranog nasilja i dalje su prepreke za održivi i siguran povratak interno raseljenih osoba.

“Više od 7.000 ljudi i dalje živi u kolektivnim centrima i trpi izuzetno teške životne uvjete. Vlasti bi trebale osigurati adekvatan stambeni smještaj za sve ranjive kategorije ljudi koji žive u kolektivnim centrima, uključujući starije osobe, te im osigurati pristup zaposlenju i zdravstvenoj zaštiti”, njegovo je zapažanje.

Pravda na cjedilu

Komesar podcrtava i da se istinsko međuetničko pomirenje u Bosni i Hercegovini ne može postići bez pravde. Potiče vlasti da ojačaju napore ka djelotvornom istraživanju i krivičnom gonjenju počinilaca ratnih zločina uz pristup pravdi i djelotvornim domaćim pravnim lijekovima za žrtve, kojima se treba osigurati adekvatna, djelotvorna i proporcionalna odšteta, prenosi Fena.

Hammarberg je ozbiljno zabrinut što vlasti Bosne i Hercegovine ne ispunjavanju svoje međunarodne obaveze u pogledu djelotvornog krivičnog gonjenja s ratom povezanih krivičnih djela seksualnog nasilja, te u pogledu pružanja adekvante zaštite i odštete za žrtve takvih zločina.

Preporučuje i da se osigura da žrtve dobiju odgovarajuću psihološku i socijalnu podršku, kao i stručno usmjeravanje.

Komesar poziva vlasti da značajnije unaprijede sistem zaštite svjedoka u kontekstu postupaka vezanih za rat te da odmah istraže i pokrenu krivično gonjenje svih prijavljenih slučajeva prijetnji i zastrašivanja svjedoka.

Prava seksualnih manjina

I na kraju, komesar preporučuje da se u nekih 10.000 predmeta vezanih za nestanak osoba tokom rata odlučno radi na identifikaciji; da se poduzmu djelotvorne mjere zaštite nepristrasnosti i nezavisnosti pravosudnih institucija; da se usvoje mjere kojima će se unaprijediti zaštita osoba lezbijske, homoseksualne, biseksualne i transrodne orijentacije te da se riješe slučajevi 220 policajaca koji su decertificirani krajem devedesetih i da onima kojima to još treba osigura adekvatan lijek.