Bosansko-švedski islamolog dr. Ašk Gaši: Muslimani su danas sastavni dio evropskih društava

Doktor Ašk Gaši, ugledni bosansko-švedski islamolog i pedagog, govorio je za portal Radiosarajevo.ba o ulozi sufizma u današnjem svijetu, pitanju islamofobije na Zapadu ali i integraciji naših ljudi u evropskim društvima.

Razgovarao: Bedrudin Brljavac

Gaši, rođen 1961. godine u bh. gradiću Čeliću, od 1991. živi i radi u Švedskoj. Doktorirao je 2010. na Univerzitetu u Lundu iz oblasti Historije religija, sa disertacijom o melamijskom sufizmu na Balkanu. Autor je brojnih radova i knjiga o sufizmu, islamu i muslimanima Bosne objavljenih na bosanskom, švedskom i engleskom jeziku, a aktivan je i kao prevodilac.

Od dolaska u Švedsku 1991. godine, kĺjučna je figura u organizaciji bosanskohercegovačke dijaspore u toj skandinavskoj državi. Suosnivač je i prvi predsjednik Islamske zajednice u Malmeu i na nacionalnom nivou u Švedskoj, te osnivač Muslimanskog omladinskog saveza (BeMUF). Kroz ove uloge intenzivno je radio na institucionalnom etabliranju zajednice i međunarodnoj saradnji.

Dugi niz godina radi u obrazovnom sistemu Švedske, kao nastavnik bosanskog jezika i pedagog u Malmeu, aktívno doprinoseći i bosanskim eksteritorijalnim školama.

Sufizam na Zapadu

Dr. Ašk Gaši napominje da je sufizam na Zapadu vrlo popularan, posebno među školovanijim slojevima društva, i da je njegova popularnost u porastu.

„To se posebno odnosi na Mevlana Dželaluddina Rumija koji je jedan od najčitanijih prvaka sufizma na Zapadu. Ako pratimo izdanja i prevode, posebno na engleskom jeziku, onda ćemo uočiti da je broj prevoda Rumija i drugih velikana sufizma sve veći i da se ovaj trend povećava. Usprkos činjenici da su islam i muslimani u propagadnom smislu na crnoj listi na Zapadu već desetljećima, islam kroz sufijski pristup i kroz sufijska učenja njegovih velikana osvaja mnoge ljude i na Zapadu i često biva razlogom prelaska na islam. Tome je razlog otuđenost današnjeg modernog čovjeka i njegova izolovanost od prirode i društva općenito.  Suvremeni ljudi često imaju sve što im treba u materijalnom smislu, pa i mnogo više od stvarnih potreba. U tom materijalnom prezasićenju i gušenju ljudskoga roda, islamski tesavvuf je zračak nade i slamka spasa za mnoge duše koje vape za Božijom blizinom i povratku prirodnom i prirođenom životu“, smatra Gaši.

Dodaje da je Hazreti Mevlana poznat u sufizmu kao predstavnik puta ljubavi.

„Rumi zagovara put ljubavi i otvorenost kapija spasa za sve ljudi, bez obzira na porijeklo, vjeru ili stanje u kojem se nalaze. Ova istinska ljubav, raširene ruke i stalno pozivanje u spas i zajednicu osvaja srca hiljada ljudi na Zapadu, možda više na Zapadu nego u nekim dijelovima neukog muslimanskog svijeta“.

Naglašava da je u tom smislu međureligijski dijalog od ključne važnosti za suzbijanje polarizacije i izgradnju mostova.

„Njegova snaga nije samo u razmjeni teoloških stavova, već u ljudskom susretu. Iz mog iskustva u Švedskoj, dijalog služi dvostrukoj svrsi: prvo, omogućava nam da druge upoznamo sa autentičnim licem islama, razbijajući predrasude. Drugo, kroz upoznavanje drugih, i mi stičemo tačnije znanje i prevazilazimo sopstvene stereotipe. Najvažniji rezultat su ljudske veze – kontakti, prijateljstva i konkretna saradnja na zajedničkim društvenim projektima. Ovo gradi poverenje i zajednički interes za dobrobit cijelog društva. Bošnjačke zajednice, između ostalih, aktivno i uspešno doprinose ovom procesu”, kazao je dr. Gaši.

Religije se vrlo često zlopotrebljavaju

Upozorava ipak kako se u današnje doba religije vrlo često zlopotrebljavaju u različite svrhe pa i za širenje neistine, zla i mržnje među ljudima.

„Islam i muslimani su definitivno žrtve ovoga zla koje se širi iz nekih centara moći na Zapadu. Takvih centara ima u mnogim zemljama pa i ovdje u Švedskoj. Svjedoci smo da su islam i muslimani često izloženi propagandnoj mašineriji pojedinih medija, političkih grupacija i politika bez ikakvog povoda. Razumljivo je da postoji strah od islama i muslimana, od nečega što je strano i nepoznato, ali su to nedovoljni razlozi za ovakvu politiku i odnos prema milionima muslimanskih stanovnika na Zapadu koji uredno izvršavaju svoje radne zadatke, plaćaju porez i žive u tim novim zemljama. Broj muslimana je u mnogim zemljama toliko porastao da se često ne može zamisliti društveni razvoj i normalno funkionisanje mnogih segmenata u društvu bez učešća muslimana. Društvo bi često na Zapadu zapalo u teškoće i bilo u kolapsu ukoliko bi se desilo da ovih muslimana nema“, ističe Gaši.

Nažalost, kako naglašava, razvoj u Evropi i svijetu nije u duhu etičkih normi kojima nas uči vjera i Božije zapovijedi kao i zajednička etika svih dobrih ljudi u svijetu.

„Svjedoci smo nezamislivog zla koje se deklarativno i kroz političke strukture brani i prikazuje u lijepom ali lažnom svjetlu. Umjesto da se ljudi i zemlje okrenu prosperitetu, razvoju i saradnji, sve više zemalja se gura u vrtlog rata i uništenja“, dodao je.

U tom kontekstu, skreće pažnju na porast islamofobije u Evropi koja, kako kaže, ima složene korijene.

”Ona proizlazi iz kombinacije historijskih stereotipa, savremenih geopolitičkih konflikata u kojima su muslimanske zajednice često žrtve, i unutrašnjih društvenih napetosti koje se lako projiciraju na 'drugog'. Klišeji o muslimanima kao fundamentalistima, opresorima žena ili teroristima, koji se ponavljaju u dijelu medija i politike, samo učvršćuju strah i opravdavaju diskriminaciju. Ovaj narativ zanemaruje činjenicu da su evropski muslimani raznovrsna, integrirana zajednica koja dugoročno doprinosi društvu, a ne prijetnja”, rekao je dr. Gaši.

Borba protiv islamofobije

U tom smislu, napominje da borba protiv islamofobije zahtijeva višestruki pristup.

”To su dosljedno sprovođenje zakona protiv mržnje i nasilja, promocija medureligijskog dijaloga i građanskog angažmana koji razbija predrasude kroz lične susrete, podrška umjerenim glasovima unutar muslimanskih zajednica i medija koji prenose autentične i pozitivne priče i, na kraju, kritičko propitivanje geopolitičkih narativa koji kolektivno krive muslimane za radnje pojedinaca ili režima”.

Naglašava da prevazilaženje islamofobije nije samo "muslimanski problem".

”To je test zrelosti za cijelo evropsko društvo – da li će svoju budućnost graditi na principima zajedništva i poštovanja razlika, ili na strahu i podjelama”, rekao je Gaši.

Prema njegovom mišljenju, evropske zemlje konačno moraju prihvatiti realnost da su muslimani sastavio dio njihovih društava.

”Milioni muslimani čine sastavni dio u društvima u kojim žive, zauzimaju radna mjesta koja se ne mogu u kratkom periodu zamijeniti nemuslimanima, doprinose društvu na različite načine. Mnogi muslimani su obrazovani, bogati, i već postoji hiljade izgrađenih džamija, škola i centara. Sve to nam govori da je stanje muslimana bitno drugačije nego prije sedamdesetak godine, na počecima migracijskih procesa prema zapadnim zemljama. U nekim segmentima društva, djelatnost se ne može zamisliti bez muslimana i mnoge institucije i sektori bi danas stali da nije muslimana. Položaj i stanje muslimana se u nekim segmentima razlikuju u različitim zemljama ali je općenitio ovaj trend razvoja nezaustavljiv”, smatra Gaši.

U tom smislu, kako je ponovio, muslimani su danas sastavni dio evropskih društava ne samo po broju, već i po svom ekonomskom, obrazovnom i kulturnom doprinosu.

Bošnjaci veoma uspješno integrirana zajednica

Napominje da su i Bošnjaci u evropskim zemljama, uključujući Švedsku, veoma uspješno integrirana zajednica.

”Kĺjučni faktori za to su kombinacija unutrašnjih vrijednosti i spoljašnjih prilika. Prvo, temelj leži u vrijednostima koje su donijeli sa sobom: snažan naglasak na porodici, obrazovanju, radnoj etici i zakonitosti. To rezultira niskom stopom kriminala, visokim obrazovnim postignućima i težnjom za stabilnošću i doprinosom društvu. Drugo, bitan je historijski kontekst. Mnogi Bošnjaci su došli kao izbjeglice iz rata, što je kod većine izgradilo duboku zahvalnost i želju za izgradnjom mirne budućnosti u novoj domovini. Istovremeno, održavaju svijest o svom identitetu i historiji, što pokazuje naprimjer Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici koji je podignut u Landskroni. Konačno, aktivno građenje institucija – od formalne participacije u lokalnoj vlasti do inovacija kao što je finansiranje vjerskih zajednica kroz poreski sistem – pokazuje zrelost i spremnost za trajno sudjelovanje u društvu”, kazao je.

Na kraju upozorava kako smo, međutim, i dalje svjedoci pokušajima da se muslimani u BiH prikažu kao radikalni element u Evropi.

”Nažalost, destruktivne snage su prisutne i vjerno sarađuju i na globalnom planu. Istraživanja su pokazala da su izvršioci terorističkih napada u Švedskoj, Norveškoj, Novom Zelandu i drugdje povezani između sebe ali i sa onim grupama koje su terorizirale naš narod tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu. U svijetu kao i kod nas u Bosni i Hercegovini ima ljudi koji ne vole islam i muslimane i koji uzimaju aktivnog učešća u borbi protiv islama i muslimana. U toj borbi se koriste sva raspoloživa sredstva, od propagande i laži, preko sijanja straha i širenja dezinformacija, verbalnih napada pa sve do terorističkih napada kakve vidimo danas. Tako su muslimani postali žrtve vlastitih režima ali i određenih političkih struktura u zemljama u kojima borave. Naravno, takvi narativi dolaze od upravo radikalnih i desničarskih elemenata i treba ih shvatati ozbiljno. Bošnjaci moraju odgovarati na takve napade kroz sva raspoloživa legalna sredstva, moraju pisati i učestvovati u društvenim debatama i akcijama protiv takvih negativnih elemenata u društvu. Svaka neprijavljena prijetnja kao da se nije ni dogodila i može da dovede do katastrofalnih posljedica. U ratovim koji se upravo vode oko Palestine, vidljiva je upotreba i zloupotreba nauke i tehničkih sredstava u cilju likvidacije ljudi širom svijeta. To nas uči da trebamo biti oprezni s ciljem izgradnje mira i prosperiteta za sve dobre ljude oko nas”, istakao je dr. Gaši.