Borovac: Pobornik sam kažnjavanja svih onih koji negiraju zločin i genocid

Činjenica da se u Bosni i Hercegovini i dalje traga za 7.200 nestalih osoba govori koliko važnog posla država ima pred sobom, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.

"Prije svega, pred institucijama su značajne obaveze, kao i pred cijelim društvom je također niz obaveza. Jer smo svi na neki način odgovorni kako bi se pronašla nestala lica. Odgovorno je cijelo društvo, posebno oni koji imaju bilo kakve informacije o mjestima stradanja ili mjestima nestanka ovih lica, bilo da su to pojedinačne ili masovne grobnice, da daju o tome informaciju. Zato i smatram da je ovo pitanje ne samo profesionalne naravi i odgovornosti nego je ovo pitanje i ljudskosti i ispunjavanja moralnih obaveza našeg društva prema nestalim osobama i porodicama nestalih osoba", istakla je Borovac.

Važna uloga ICMP-a u procesu traženja nestalih

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH navodi kako zato kao glavni problem u daljem traženju nestalih osoba, prije svega, smatra nedostatak informacija o mjestima stradanja.

"Koristim priliku da i povodom Međunarodnog dana nestalih osoba apeliram na sve koji imaju bilo kakvu informaciju o nestalim osobama da je objelodane kako bi na taj način skinuli teški teret koji nose na svojoj savjesti. Tako da su ovo prilike da otvoreno, iskreno govorimo o onome što muči bosanskohercegovačko društvo, a to je sprečavanje daljeg pomirenja i napretka sve dotle dok se ne sazna istina o nestanku osoba u Bosni i Hercegovini", kaže Borovac.

Proces nestanka i traženja nestalih osoba je, ističe, na neki način više vezan za Institut za nestale osobe BiH, za Tužilaštvo BiH, istražne organe, ICMP...

"ICMP je taj bez čije pomoći BiH ne bi mogla da identifikuje, odnosno pronađe nestale osobe. Poseban akcenat se stavlja na identifikaciju pronađenih osoba, odnosno dijelova tijela i ono što je veoma bitno jeste da je analiza DNK ta koja je pouzdana u utvrđivanju tog identiteta. Mi smo zahvalni ICMP-u koji je ovdje od početka primjene Zakona o nestalim osobama u BiH koji je donijela Parlamentarna skupština BiH još 2006. godine. Mislim da na tom planu imamo zapažene rezultate. Tako je 23.000 osoba identificirano, a potvrđeno na evidenciji nestalih je negdje oko 27.000. To su do sada oni gdje su potvrde učinjene za ona prijavljena lica. A, prijavljenih je bilo oko 34.000 osoba. Ističem ove brojeve i ovu uporedbu kako bi zaista rekli da se u Bosni i Hercegovini vode pouzdani podaci o nestalim osobama", ističe Borovac.

Sporazumi o nestalim sa susjednim zemljama

Institut za nestale osobe BiH je, kaže, utvrdio bazu podataka nestalih osoba. Zajedno je, navodi Borovac, radio i na utvrđivanju baze i u regionu što je također značajan pomak.

Kada se govori o Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH i obavezama Borovac naglašava kako su poduzeli niz aktivnosti kako bi stvorili preduslove za brže i efikasnije traženje nestalih osoba.

"Na naš prijedlog Vijeće ministara BiH je zaključilo dva sporazuma o traženju nestalih s Hrvatskom i Srbijom, a vrlo brzo ćemo potpisati i treći sporazum s Crnom Gorom tako da ćemo tu regionalnu saradnju na traženju nestalih i pružanju pomoći o podacima i saradnji na identifikaciji ostvariti u regionu. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je osiguralo značajan dio sredstava za ekshumaciju, odnosno bili smo posrednici prilikom usvajanja budžeta da se osigura oko dodatnih 600 hiljada KM za rad Tužilaštva BiH za ekshumacije. Ono što je veoma bitno je stalna pomoć i podrška Institutu za nestale osobe BiH", kaže Borovac.

Prije svega je, kaže, omogućeno u ovom mandatnom periodu da se uspostavi privremeni Upravni odbor koji dugo nije radio, kao i da se imenuje Kolegij direktora što je sve bio osnov za efikasan rad na traženju nestalih osoba.

"Dužni smo i nastavit ćemo ovaj proces sve dotle dok postoje potrebe i dok god porodice nestalih kao i broj koji ukazuje na to da je potrebno vršiti određene aktivnosti. Nećemo ostaviti porodice nestalih osoba da same traže, nego zaista potvrđujem punu posvećenost države ovom pitanju", kaže Borovac.

Vrijeme nije neprijatelj procesu traženja nestalih

Smatra da vrijeme nije neprijatelj procesa traženja nestalih osoba jer je najveći broj porodica žrtava, odnosno nestalih osoba dao svoju krv za DNK analizu.

"Ovdje je veliki problem u brzini identifikacije i pronalaženju nestalih osoba, jer duga je patnja porodica nestalih osoba, one dugo čekaju. I tu je ono što je problem, ta dugotrajna patnja i treba što prije riješiti. Treba skratiti njihovu patnju i čekanje za identifikacijom ili za pronalaženjem nestalih. Tu se posebno mora pokazati veća odgovornost i veća brzina kada je u pitanju identifikacija kako bi se bol porodica smanjila", kaže Borovac.

U Srebrenici se, navodi, traga za još otprilike oko 1.000 nestalih osoba mada je i najveći broj identifikovanih osoba, nestalih, s tog područja.

"Broj od hiljadu nestalih osoba itekako govori da je u Srebrenici potrebno učiniti još više napora za brži pronalazak tih osoba. Ovdje ključnu ulogu po meni ima savjest onih koji znaju za mjesta stradanja. Moramo kao društvo učiniti i pomoći tim ljudima da se oni ohrabre i kažu gdje se nalaze ta mjesta. To je jedini način da utičemo na njihovu savjest, da ih ohrabrimo, i da na im na neki način garantujemo neku diskreciju u svemu tome. Jer, bez njihovog učešća, svih onih koji su sada tamo u Srebrenici i koji znaju za te zločine neće moći doći do brzog pomirenja ili do izgradnje povjerenja među građanima Srebrenice. Tako da svi moramo učiniti i na ohrabrivanju, a posebno oni u Srebrenici na približavanju jedni drugima, vraćanju povjerenja i stvaranju bolje atmosfere za život i rad na tom području, a preduslov je ovo otkrivanje nestalih osoba", ističe Borovac.

BiH potrebno suočavanje s istinom

Ministrica ljudskih prava i izbjeglica BiH govorila je i o tome zašto još uvjek nisu donesena zakonska rješenja koja bi kaznila one koji vrijeđaju žrtve, a posebno negiraju genocid.

"Pobornik sam kažnjavanja svih onih koji negiraju zločin, koji negiraju genocid. Mi znamo da je u Srebrenici već 6.643 osobe identifikovano, koji su stradali, odnosno nestali u Srebrenici. To je najveći dokaz da su za to najveće zlodjelo izrečene kazne za genocid najsuroviji, najbrutalniji zločin koji se mogao desiti jednom narodu. Ta negacija ne može uroditi plodom, jer ti nišani postoje i niko to ne može negirati. Nažalost, svjedoci smo da takvih ima. Mogu samo da kažem da se takvim negiranje zločina potvrđuje naučna tvrdnja. A, to je da je negiranje posljednji korak u izvršenju tog genocida", ističe Borovac.

Ako se tako posmatra onda zaista, kaže, izražava žaljenje što se u ovom mandatu nije uspio izmjeniti Krivični zakon na nivou Vijeća ministara BiH kako bi se negiranje genocida, a i negiranje drugih oblika zločina, teških zločina protiv čovječnosti kažnjavalo.

"To nije uneseno u bh. krivično zakonodavstvo tako da predstoji značajna borba ili pristanak posebno onih predstavnika iz RS-a da smognu hrabrosti i učine korak da se takav zakon donese prije svega na Vijeću ministara BiH, a potom i Palamentarnoj skupštini BiH. Ono što je potrebno Bosni i Hercegovini jeste suočavanje s istinom, suosjećanje sa žrtvama i jednostavno potrebno je za pomirenje, za izgradnju povjerenja, mira i stabilnosti BiH. Imamo i odgovorne ljude i smjele, hrabre koji će raditi u općem interesu, a on je stvaranje ambijenta za vraćanje povjerenja i stabilnosti ne samo u BiH nego i u cijelom regionu", navodi Borovac.

Za Regionalni stambeni program osigurano 64, lobirat će se za 101 milion eura

Ono što je prioritet, kaže, i proističe i iz samog naziva Ministarstva jeste da se radi uporno na provedbi Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je trenutno za njegovu realizaciju najznačajniji Regionalni stambeni program.

"Prije nekoliko dana uručeni su ključevi hiljadite stambene jedinice iz ovog programa u BiH. Samim tim uradio se jedan značajan dio zadatka i time što što je BiH sustigla, pošto je to regionalni program, ostale zemlje i Srbiju i Hrvatsku i Crnu Goru koje su prilično bile odmakle u realizaciji ovog programa u odnosu na BiH. Da se dosta uradilo svjedoči podatak da samo prije tri godine nije bila urađena niti jedna stambena jedinica po osnovu Regionalnog stambenog programa. Zato je to vrijedno pohvaliti", ističe Borovac.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kaže Borovac, to ne bi moglo samo uraditi bez pomoći entitetskih ministarstava, Odjela za povratak Brčko distrikta BiH, kao i susjednih zemalja.

"Jer, zaista utvrditi prave korisnike Regionalnog stambenog programa, a to su ona lica koja se vraćaju u BiH, koja pri tome nisu uspjela ni na koji način riješiti niti u zemljama gdje su boravili više od 20 godina svoje stambeno pitanje kao interno raseljenih lica. Svi zajedno da ne radimo ne bi uspjeli ovo postići. Do kraja godine planira se izgraditi još oko 500 stambenih jedinica. To je nešto što je realno da uradimo. A, u roku do 2021. godine uradit ćemo i za ugovorene poslove u iznosu od 64 miliona eura. Izgradit ćemo 3.200 stambenih jedinica", navodi Borovac.

Toliko su, kaže, do sada sredstva obezbijedili donatori.

"Ali, ukoliko uspijemo na skupštini donatora krajem godine, a zato ćemo se itekako pripremiti u ovom periodu, obezbjediti i ostatak do 101 milion eura onda se vidi i koliko će biti naši napori u lobiranju međunarodnih faktora prije svega Evropske komisije, EU i zemalja donatora da pruže podršku za završetak ovog velikog i značajnog regionalnog projekta. Sve zemlje su spremen na tako nešto pa i BiH", kaže Borovac.

Ove godine rješavanje 1.800 osoba iz kolektivnih centara

Sljedeće što su, navodi, obavezni da urade jeste rad na izgradnji zgrada za zatvaranje kolektivnih centara.

"Sada su stvoreni uslovi da se osam centara praktično oslobodi od korisnika i do kraja godine u radu je u 12 općina 14 zgrada koje treba da budu završene. Oko 1.800 korisnika iz centara u odnosu na 7.000 bit će riješeno. Na ovom planu rok za realizaciju ovog projekta je 2022. godina. Tako da će biti vremena za realizaciju ovog projekta, odnosno obaveza", naglašava Borovac.

Kada su u pitanju ljudska prava koji je značajan segment rada Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica BiH, naglašava, radi se na strategiji za pitanja i probleme diskriminacije u BiH.

"Radi se program koji se uspio dogovoriti na nivou BiH, svi zajedno, sve institucije. Tako da je to jedan značajan dio u oblasti ljudskih prava. Radi se i akcioni plan za obuku novinara o ljudskim pravima. Ali, posebnu pažnju u tom akcionom planu podsvetit će se izgradnji onih mehanizama i instrumenata koji će omogućiti da se pravilno izvještava i o slobodi medija i medijskim nastupima, odnosno medijskom radu u BiH kada su u pitanju ljudska prava. To će biti jedan zajednički rad s novinarima, udruženjima novinara, nevladinim organizacijama i do kraja godine trebalo bi da ovaj akcioni plan bude završen", poručila je Borovac.